Imotski, 11. studenoga 2004.

       Komisija Gradskog vijeća Imotskog sastavljena od predstavnika svih političkih stranaka koje participiraju u Velikom vijeću, jednoglasno je, a na sugestiju splitskih akademskih kipara Kuzme Kovačića i Kažimira Hraste, odbila svih devet prijedloga raznih umjetnika pristiglih na natječaj za izradu spomenika dr. Franji Tuđmanu. Naime, odlukom Gradskog vijeća raspisan je javni natječaj za prikupljanje ponuda za spomenik prvom hrvatskom predsjedniku. Spomenik bi se trebao postaviti na mjestu nekadašnjeg spomenika Antuna Augustinčića na prostoru između Ulica Bruna Bušića i Bleiburške ulice na predjelu Đirada u Imotskom.
U roku predviđenom za slanje ponuda, na adresu grada Imotskog pristiglo je devet prijedloga. Kako bi što kvalitetnije ocijenili pristigle radove, Grad je angažirao i poznate splitske akademske kipare. Nakon detaljnog upoznavanja sa svakim radom, ipak je na kraju prevladalo mišljenje da ni jedan pristigli rad ne zadovoljava namjenu natječaja, a to je da se jednoj važnoj osobi novije hrvatske povijesti kakva je dr. Franjo Tuđman dostojno postavi obilježje na isto tako lijepom mjestu u Imotskom. Pristiglim radovima u prvom redu nedostaje simbolična komponenta, istaknuli su uvaženi akademski kipari.
     Odlučeno je stoga da se raspiše novi natječaj koji bi imao i karakteristike pozivnog, što u sebi sadrži i izravan poziv poznatim hrvatskim umjetnicima, u prvom redu onima s imotskim korijenima poput Marije Ujević i Krune Bošnjaka, da sudjeluju u novom natječaju za izradu spomenika dr. Tuđmanu. Natječaj bi trajao 60 dana od dana objavljivanja.

Tekst i snimka B. ĆOSIĆ

_______________________________________________

Imotski, 4. studenog 2004.

     Trakavica zvana Imotski dječji vrtić , apostrofirana u činjenici da već punih 10 mjeseci, 33 njegova djelatnika nisu primila zakonom zagarantiranu plaću, a svakodnevno su dolazili na posao i obavljali svoje radne dužnosti, po svemu sudeći približava se kraju. Naime, na sastanku u Poglavarstvu grada Imotskog u petak, prvom konkretnom, kako ga je nazvao imotski gradonačelnik Ante Lončar, načelnici općina Podbablje , Zagvozd , Zmijavci , Proložac i Runovići , te gradonačelnik Imotskog kao osnivači dječjeg vrtića, zajedno s pročelnikom županijskog Ureda za prosvjetu, kulturu i šport Zdravkom Omrčenom , dogovorili su model isplate u visini od oko 3 milijuna kuna za zaostale plaće djelatnicima. Dječji vrtić zadužit će se kreditom kod neke od poslovnih banaka na rok od 5 godina, a jamci će mu biti njegovi osnivači, dok se Županija obvezala da će financijski pripomoći osnivačima u isplatama otplata kredita, u sklopu redovitih servisiranja sredstava za predškolski odgoj.
     Kredit bi se realizirao odmah po dobivanju potrebne dokumentacije o statusu nekretnina vrtića koja bi se priložila dokumentaciji potrebnoj za kredit. Spomenimo, uposlenici vrtića već su tužili osnivače, tražeći naplatu svojih zarađenih plaća. Trenutačno vrtiću za njegovu djelatnost Grad Imotski duguje oko milijun kuna, Općina Podbablje 354 tisuće, Proložac 254, Zmijavci 522 i Zagvozd 127 tisuća kuna. Pojedini osnivači, kako je istaknuto na sastanku, već osam mjeseci nisu prebacili niti jednu lipu za redovnu djelatnost vrtića. Toj praksi konačno treba stati na kraj, rečeno je u Poglavarstvu grada Imotskog.
      Nakon ove isplate plaća svaki će osnivač moći samostalno odlučiti hoće li osnovati svoj vlastiti vrtić, ili će u djelokrugu rada vrtića u Imotskom naći rješenje za djecu predškolskog uzrasta iz svojih općina. Jedini uvjet za realizaciju kredita, kako je istaknuto, jest i obveza uposlenika koji su trenutačno u sporu s osnivačima da se obvežu povući svoje tužbe. Osim teme vrtića, raspravljalo se i o dodjeli stare školske zgrade Đačkog doma u Imotskom koja je u vlasništvu imotskih srednjih škola. Ta zgrada već se trebala dodijeliti Osnovnoj glazbenoj školi "Dr. Ivan Glibotić " kako bi imala odgovarajuće prostore za normalan rad.

Imotski, listopad 2004.

       Nakon ceremonije primanja novih vitezova pripravnika u Splitu, članovi europskog vinskog viteškog reda boravili su u Imotskom i Prološcu. Nakon razgledavanja imotskih prirodnih ljepota, druženje je nastavljeno u podrumima vinarije Ante Grabovca. Ovaj posjet vinskih vitezova Imotskoj krajini nije nimalo slučajan. Uz to što je ovdje vinogradarstvo glavna poljoprivredna grana, čak tri člana ovog viteškog reda su iz Imotskog. Uz Antu Grabovca tu su i Boris Pervan te Ante Ledić koji je i prokonzul u Hrvatskoj.

      Izuzetno sam sretan što sam u Imotskom i što mogu ovdje s mojim prijateljima podijeliti ovu ljepotu. Glavno načelo vinskog viteštva je «U slavu Boga i u slavu vina», a ovo je kraj koji itekako slavi i cijeni i Boga i vino. Zbog toga nije slučajno da su od 45 vitezova ovog reda trojica Imoćani. Pred nama je još velik posao, želimo raširiti kult vina, pomoći razvoju vinarstva i vinogradarstva, promicati  ljubav i ljepotu življenja. Izuzetno smo zadovoljni rezultatima u Istri i Dalmaciji, a sada je na redu kontinentalna Hrvatska. Uvjeren sam da ćemo vrlo brzo u Hrvatskoj imati više od 100 članova  – izjavio nam je prokonzul Ante Ledić.

     Inače. europski vinski viteški red utemeljen je 1984. godine, raširen je u 20 europskih zemalja, a počiva na tradiciji Viteškog reda sv. Jurja iz 15. stoljeća.

 Imotski, listopad 2004.

       U organizaciji HSLS-a, ogranak Imotski, u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta gostovao je Ivica Kartelo, najprodavaniji autor informatičke literature u Hrvatskoj. Više od trideset Imoćana s zanimanjem je pratilo multimedijalno predavanje s temama Internet, e-learning i poslovanje preko Interneta. Nakon predavanje upućen je i veliki broj pitanja gosp. Kartelo, što svjedoči o zanimanju ljudi u Imotskom za navedenu tematiku.

Aržano, 08.10. 2004.

       Svečanošću i prigodnim programom, u petak je na sam Dan neovisnosti RH, u Aržanu obilježena stota obljetnica osnovnog obrazovanja i tamošnje škole. Svečanost su uz mnoge uzvanike, bivše nastavnike te škole, kolege nastavnike i ravnatelje iz mnogih škola s područja Splitsko dalmatinske županije, uveličali i izaslanik ministra prosvjete sporta i obrazovanja Ante Radovčić, župan Splitsko-Dalmatinski Kruno Peronja, načelnik općine Cista Provo Bože Ćubić, te predstavnici Ureda društvenih djelatnosti, Ureda državne uprave, predstavnici Zavoda za školstvo i prosvjetnih inspekcija. Poseban dekor ovoj svečanosti svakako su davali učenici škole Aržano, škole Svib i područne škole Svibić, te njihovi roditelji.

       U pozdravnoj riječi ravnatelj škole slavljenice Tomislav Perković istaknuo je činjenicu da je Aržano jedno od najstarijih sela Imotske krajine, te činjenicu da nepismenih u Aržanu gotovo i nema. Zahvaliti je to upravo našoj školi i mnogim samozatajnim učiteljima, nastavnicima, koji su u proteklih stotinu godina radili u Aržanu, uvijek s istom zadaćom, naučiti puk pisati i čitati u duhu hrvatskog jezika, istaknuo je Perković. Prvi učitelj u Svibu bio je Ante Kulišić još davne 1900, a prvi u Aržanu Toma Bulić rodom iz Arbanasa kod Zadra. U svojim zlatnim vremenima sredinom šezdesetih godina  škole u Aržanu, Svibu i Svibiću pohađalo je 609 učenika. Nažalost danas ih zbog poznatih razloga ima svega 105.

       U prigodnom  programu nastupili su učenici Osnovne škole, njihov zbor, dramska sekcija, a program je upotpunio i glumac Ilija Zovko. Nakon akademije, župan Kruno Peronja i Ante Radovčić otvorili su suvremenu informatičku učionicu s dvadesetak računala. Također upriličena je i izložba slika o povijesti škole Aržano. Prije ove svečanosti delegacija bivših i sadašnjih djelatnika škole položila je vijence na grobove junaka Domovinskog rata iz Aržana, kao i na grobove svojih kolega. Školu u Aržanu pohađao je i prvi junak Domovinskog rata Josip Jović.

    Tekst i snimka B. ĆOSIĆ

Imotski, 08.10. 2004.               

      Povodom Dana neovisnosti, na spomeniku svim hrvatskim žrtvama na utvrdi Topana, vijenac u ime grada   položili su članovi gradskog Poglavarstva na čelu s gradonačelnikom Antom Lončarom i predsjednikom Gradskog vijeća Željkom Petricom. U ime Udruge roditelja poginulih branitelja svijeću je zapalio Marijan Aračić, Mario Topić u ime udruge Imotski sokolovi, Ante Puljiz Zlatak u ime imotske HVIDR-e, uz molitvu imotskog dekana i župnika fra Ante Bilokapića.

Tekst i snimka L. Kolovrat

Imotski, 28.09. 2004.

        U samo 15-ak sati u imotskom rodilištu svijet je ugledalo čak sedam beba, što je i svojevrsni rekord ove zdravstvene ustanove. Sedam Imoćanki na svijet je donijelo četiri curice i tri dječaka i svi se dobro osjećaju. Usporedbe radi, valja napomenuti da se u imotskom rodilištu godišnje rađa 280 do 300 djece, odnosno prosječno nešto manje od jednog dnevno.
— Dakako da smo svi zadovoljni, jer su Imoćanke također aktivno sudjelovale i u onom baby boomu splitskog rodilišta od prije neki dan, a evo oboren je i rekord našeg rodilišta da se u ovako kratkom vremenu porodi ovoliki broj novorođenčadi — istaknuo nam je ginekolog dr. Cicko Rebić.

— I pored objektivnih teškoća s kojim se imotsko rodilište susreće, a to se u prvom redu ogleda nedostatkom elementarnih sanitetskih uvjeta, kuhinje te moderne ginekološke opreme, ipak iznimnim naporom cijelog osoblja rodilišta porodi se obavljaju na zadovoljstvo svih. Nadamo se da će i najavljena pomoć Ministarstva zdravstva u iznosu od 350.000 kuna, kao i donacije udruga Žene Imotske krajine i Imotski sokolovi ubrzo pridonijeti brzoj i učinkovitoj obnovi rodilišta — istaknuo je dr. Ante Kavelj, voditelj ispostave Imotski Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. Inače, imotsko rodilište obavlja i preglede i porode za mnoge žene iz susjedne BiH, a u njegovu obnovu i modernizaciju poodavno nije utrošena ni jedna kuna. Naznake, pak, da bi se ta više od osam destljeća stara zdravstvena institucija mogla i ukinuti, i te kako zabrinjava cijelo pučanstvo Imotske krajine, kojemu je najbliži klinički centar u Splitu dalek punih 100 kilometara.

  Imotski, 26.09.2004.

     Šesta po redu  međunarodna  smotra oldtimera, koju zajednički organiziraju Klub klasičnih automobila  i Zajednica tehničke kulture iz Splita, imala je jednu od svojih etapa i u Imotskom. Naime, u organizaciji Turističke zajednice grada, šezdesetak starih ali vrijednih automobila iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Njemačke, Austrije i Italije prodefiliralo je imotskim ulicama, plijeneći iznimnu pozornost mladih, ali i starijih Imoćana.

      Upravo oni, vidjevši stare Fiate, Mercedese, Fordove, vratili su se u stara vremena od prije 40 i više godina, kada su prašnjavim  prometnicama gledali tadašnje limene konje.

       Puna dva sata stari automobili bili su izloženi u ulici Ante Starčevića. I pored povremene kiše  veliki broj znatiželjnika razgledavao je oldtimere. I Vama ovim putem  slikom prenosimo neke od tih starih ljepotana.

Tekst i foto: Braco Ćosić    

  Imotski, 18.09. 2004.

       Arheološki lokalitet Crkvine, u Cisti Velikoj, koji se već desetu godinu nalazi u projektima Ministarstva kulture, nakon posljednjih višemjesečnih intenzivnih istraživanja, ponudio je arheolozima dodatnu dozu adrenalina. Naime, arheolozi i djelatnici na istraživanju lokaliteta, iz dana u dan pronalaze predmete i ostatke građevina  značajne vrijednosti.

     Lokalitet Crkvine ove godine dao je važne rezultate kako za arheološku znanost, tako i za kulturu općenito, veli voditelj radova arheolog Ljubomir Gudelj-Velaga.

       Zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture, već deset godina i u suradnji s mještanima i lokalnom samoupravom općine, župnikom, uspjeli smo istražiti veliki dio lokaliteta. Od samih početaka na čelu ovoga projekta bio je naš uvaženi akademik Cambi.

Ovdje imamo tragove života od ranog brončanog doba. Pronašli smo ostatke keramičkih posuda, koji govore o životu od prije 4 tisuće godina. Crkvine su rekao bih jedinstven primjer prožimanja različitih kulturno povijesnih razdoblja, nesvakidašnje svjedočanstvo i možda lokalitet kojeg nema na cijeloj istočnoj obali Jadranskog mora među do sada istraženim lokalitetima izvan gradskih sredina.

     Svjedoči tome ostaci šest različitih sakralnih građevina podignutih na ostacima Rimske arhitekture, zgrade u čijem su sklopu i cisterne za vodu. Od sredine petog stoljeća Crkvinama se prema nalazima formira ranokršćanski kompleks s bazilikom dužine 27 metara, što upućuje da je tu bilo veliko naselje. Imamo puno odlomaka kamena, keramike, pokretnih nalaza, oruđa, oružja, nakita. Važno je spomenuti i kamenu ploču s oznakama  Alfe i Omege, početka i kraja iz ranokršćanskih vremena, potom nadgrobni spomen ploču Rimskog vojnika iz 14 legije, koji je tu došao s prostora današnje Austrije i Slovačke, možda kao umirovljeni vojnik.

 Imotski, 12. lipnja 2004.

IMO ADVENTURE 2004.-  PUSTOLOVNA UTRKA U IMOTSKOM

Utrka Sedam jezera

Imo Adventure 2004.,  drugi put je organizirana i po preprekama najizazovnija, a po ljepoti predjela u kojima se održavala, i najljepša, jednodušna je ocjena svih sudionika ovog imotskog spektakla

tekst Braco Ćosić, foto: Braco Ćosić, Zdravko Olujić, Hrvoje Lončar, Luka Kolovrat

Dvostrukim trijumfom ekipa Promontane 1 i Promontane 2 iz Slovenije, okončana je jedna od najspektakularnijih pustolovnih utrka ove godine organizirane u Hrvatskoj — Imo Adventure 2004. Utrka Sedam jezera, kako su je nazvali organizatori, članovi RK Crveno jezero i PD Imotski, okupila je deset momčadi iz Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine sa 20 sudionika te logističkom potporom više od 50 ljudi. Imo Adventure drugi je put organizirana i najizazovnija, a po ljepoti predjela u kojima se održavala, i najljepša, jednodušna je ocjena svih sudionika ovog imotskog spektakla.
Natjecatelji su trkom zaobišli strme rubove triju lokvičićkih jezera: Mamića, Knezovića i Galipovca. Potom su se spustili u Prološko blato, preplivali ga te sprintom prošli kroz Proložac. Pored stoljetnog prološkog mosta ušli su u najizazovniji dio 50 km duge utrke, kanjon Badnjevice. Kroz pravu prašumu i strme litice, verući se i plivajući kroz brzace u rekordnom roku slovenski par i budući pobjednik Rajko Kračun i Robert Pritržnik došao je do velike  mreže nad ponorom kanjona, uzverao se te kao prvi ušli u kajake na branici Ričice. Nakon preveslavanja jezera Ričice, uslijedio je sprint biciklima do imotskog Crvenog jezera, potom spuštanje u njegovo grotlo te praktički istrčavanje preko strmih i opasnih litica. Nakon sprinta od 1,5 km, natjecatelji su ušli u Modro jezero, preplivali ga te ustrčali uz istočne pjeskovite staze i onda se spustili na cilj na središnji imotski trg.
Nakon fantastičnih četiri sata i osam minuta, Kračun i Pritržnik uspjeli su svladati sve prepreke. Za njima nakon punih 25 minuta utrčali su njihovi sunarodnjaci iz ekipe Promontana 2, Peter Bošnik i Klement Kotnik, a nakon njih braća Elvis i Dalibor Kalčić iz ekipe X—sport Rijeka. Najbolji mješoviti par bio je Irena Palošek—Vrsalović i Vedran Zavoreo iz ekipe Iglu sport Split.
Atraktivnost utrke najbolje je ocijenio slovenski pobjednički par riječima:
— Ništa ljepše do sada u velikom broju utrka koje smo istrčali nismo doživjeli i vidjeli kao na ovoj utrci. Preplivati i preveslati sedam jezera, vidjeti prirodne ljepote, to su jedinstvene stvari ne samo na relaciji Slovenija—Hrvatska već i u Europi. Dolazimo i sljedeće godine.
I konačno, sve pohvale dvojcu prof. Ivici Franceschiju i prof. Luki Kolovratu kao i maloj vojsci njihovih pomagača, ali i sponzorima Ponistri iz Biorina, TZ-u Imotskoga, gradu Imotskom, Radiopostaji Imotski što su i ovom utrkom promovirali svu raskoš imotskih prirodnih ljepota.

Više o ovoj utrci....

      Imotski, 7. lipnja 2004.  

     Blagdan pučkog sveca, Svetoga Ante, koji se tradicionalno slavi kod crkve u Vinjanima Gornjim, ove će godine biti sadržajniji. Osim što su u okružju crkve uređeni prostori za parkiralište, u njenoj neposrednoj blizini upravo su u tijeku završni radovi na izgradnji nove moderne mrtvačnice.

     -Grad je izdvojio novce za izgradnju ovoga objekta, baš kao i kod crkve svetoga Roka u Vinjanima Donjim. Dakako da su i mještani pripomogli da se ova dva značajna objekta završe. Tako će upravo za blagdan svetoga Ante mještani Vinjana Gornjih imati pristojan urbani objekt, riječi su gradonačelnika Imotskog Ante Lončara.

      I  još jedan objekt za čiju je izgradnju grad izdvojio značajna  sredstva, pomalo ali sigurno privodi se kraju. Naime u samom ulazu u spomenik prirode Modro jezero upravo se postavljaju lijepo isklesane kamene  fasade za objekt Turističke zajednice, u kojem će se osim suvenirnice, pristojnih sanitetskih objekata, naći i uredi Turističke zajednice, a samim time poboljšat će se i turistička ponuda .

      Imotski, lipanj 2004.

U Imotskom je održana izborna skupština Hrvatske stranke prava na kojem je stotinjak članova ove stranke biralo svoje novo vodstvo. Novi predsjednik imotskog HSP-a je Ante Đuzel, dopredsjednici Boženka Šućur i Stanko Galić, tajnik Željko Đuzel te rizničar Denis Šućur. Uz navedene članovi Izvršnog odbora su i Berislav Šanić, Miljenko Kutleša, Ranko Topić i Ante Kutleša dok je predsjednik Nadzornog odbora Nikša Leko uz članove Vinka Đuzela i Antu Zdilara. U svom govoru, novoizabrani predsjednik Ante Đuzel istaknuo je da će  stranku u Imotskom od sada voditi vrijedni, umni i pošteni ljudi koji su spremni vratiti nadu imotskom puku u politiku i bolju budućnost. Isto tako, istaknuo je Đuzel, ukoliko nam birači ukažu povjerenje na idućim izborima sve svoje sposobnosti usmjeriti ćemo k općem dobru kako bi spriječili daljnji odlazak mladih u inozemstvo i  voditi ćemo puno bolju lokalnu politiku. Članove Skupštine pozdravili su između ostalih i Milijan Sesar, član predsjedništva HSP-a te Damir Ćosić, tajnik splitske podružnice HSP-a.

      Imotski, 24. svibnja 2004.

      Imoćani tek u ponedjeljak zbrajaju štete nastale nakon potresa od nedjelje u poslijepodnevnim satima. Jedno je sigurno, one će biti velike posebno na kućama i gospodarskim objektima. No, ono najvažnije, a što je dovelo do gotovo kolektivnog šoka cijelo pučanstvo Imotske krajine, jeste činjenica da se razina rijeke Vrljike iz sata u sat stabilizira. Svega sat vremena nakon udara potresa, presahnuo je izvor Jauk i Utopišče, te Vučja draga  kod zaseoka Turići. Također se za sedamdesetak centimetara spustila razina vode na glavnom izvorištu Opačac. Ipak oko 23,30 sati u nedjelju voda se ponovno pojavila u Jauku, pa je i stari vodeničar Fabijan Grbavac s radošću pustio svoje mlinove.

-Nije ovo nikakvo čudo s Vrljikom veli nam sedamdesetosmogodišnji Frano Zdilar, koji cijeli svoj život živi uz sami izvor Vrljike. Pričao je moj pokojni ćaća da je 1926. nakon potresa nestalo Vrljike i onda se nakon šest dana pojavila. A ja se sjećam nakon jakog potresa 1942. godine za vrijeme rata, isto je naglo presušio Jauk i Utopišće, a iz Opačca je samo malo izlazilo vode. Svi smo se strašno prestrašili, no Vrljika je opet došla. I evo sada 66 godina poslije opet ista stvar. Jeste li vidili u nedilju i pored kiše koliko je ljudi s nevjericom gledalo kako nestaje Vrljika. Neka sada svi vide koliko nam ona vridi, tribamo je čuvati ko mater dite, veli starina Frano.

       Potres je uzrokovao i značajnu štetu u župnoj crkvi Svetoga Mihovila u Prološcu.

-Crkva je nedavno obnovljena i sada je ovaj potres značajno oštetio kroviše, a cijelom dužinom stropa vidljiva je i velika prosjeklina. Na hrpe žbuke palo je po središnjem oltaru, klupama, veli nam župnik fra Ante Madunić.

Štetu je pretrpio i objekt na samoj kruni brane Ričice. Popucali su svi zidovi, a i djelatnici policije izvršili su uviđaj. Tek dolaskom stručnjaka utvrdit će se dali ima oštećenja na brani ili pak ispusnom tunelu.

Potres je oštetio i mnoge stambene objekte. Tako u zaseoku Majići u kući Marije Majić popucali su nosivi zidovi, urušili se stropovi. U jednoj od najstarijih stambenih zgrada u Imotskom na šetalištu Stjepana radića odvojilo se dio stepeništa, a u stanu dr. Ive Čikeša pokazale su se napukline.

     Imotski, svibanj 2004.

       Krajem lipnja Turistička zajednica Grada Imotskog izdat će, a u povodu 100-te obljetnice turističkih poticaja u Imotskom, čak dva Turistička vodiča.

     Jedan je pod nazivom « Šetnjom kroz Imotski», autora  Ante Čelana i autora fotografija Velimira Ćosića, te drugi «Imotska kolajna» autora Mladena Vukovića.

     -Odlučili smo se na izdavanje dva vodiča kako bi u pravom smislu promovirali raznolikost i raskoš naše Imotske krajine u baštinskom, kulturnom, prirodnom segmentu, izjavio je predsjednik TZ Ivo Šućur.

      Pozivam sve one koji bi htjeli reklamirati svoje firme i privredne subjekte, ugostiteljske objekte da nam se jave na adresu TZ Imotski do kraja svibnja. Smatramo, ističe Šućur, da će svi oni imati šansu preko Turističkog vodiča predstaviti se širokom turističkom tržištu.

       Na naslovnici jednog od Turističkih vodiča naći će se i fotografija Modrog jezera

     Imotski, svibanj 2004.

      Imotski je ovih dana uistinu malo gradilište. Na svakom dijelu grada, nešto se gradi, niču novi komunalni sadržaji. Investicijom od oko 5,5 milijuna kuna, zaokruženom ponajviše iz gradskog proračuna u punom je tijeku i gradnja gradske mrtvačnice. Građani očekuju da bi taj vrlo značajni komunalni objekt bio gotov početkom kolovoza. Na ulazu u Modro jezero upravo je u tijeku postavljanje kamene fasade na objekt Turističke zajednice, u kojem će se smjestiti suvenirnica, urediti sanitarni čvor, te uredi Turističke zajednice. U ulici Dr. Josipa Mladinova djelatnici HEP-a ukopavaju nove električne instalacije, te postavljaju kandelabre za novu javnu rasvjetu. Prema Crvenom jezeru u punom su tijeku radovi na uređenju nogostupa i šetnice, te uređenju kamenog potpornog zida, a u ulici kralja Zvonimira kod Autobusnog kolodvora postavljaju se kockasti betonski elementi na nogostup, itekako važan za mnogobrojne pješake, ponajviše učenike Imotskih srednjih škola.

-Zaokružujemo jedan dio velikog projekta uređenja gradskih ulica i trgova, ali isto tako i komunalne infrastrukture, koja je bila dotrajala u nekim dijelovima grada. Uskoro kreće i uređenje kanalizacijske mreže u ulici Vladimira Nazora, veli nam gradonačelnik Imotskog Ante Lončar.

     Imotski, travanj 2004.

         Osoba godine po izboru šesteročlanog Uredništva Radio postaje Imotski, a povodom obilježavanja druge obljetnice ove lokalne radio postaje, je glumac i poznati animator kulturnih događanja u Zagvozdu Vedran Mlikota.

U posebnom svečarskom programu ove radio postaje između pet nominiranih Imoćana, Vedran Mlikota je ipak prevagnuo kada smo donosili odluku, izjavio je urednik Radio postaje Imotski Leonardo Topić. Zaslužio je to ne samo na promoviranju kulture, nego i uzdizanju  kazališne svijesti kod brojnih Imoćana. Ovo je u neku ruku bio pilot priznanje, iz prostog razloga da potaknemo mnoge Imoćane i izvan Imotske krajine da svojim radom doprinesu  boljitku života u Imotskoj krajini, bilo u kulturnom, gospodarstvenom, sportskom, poduzetničkom ili nekom drugom segmentu, izjavio je Topić.

     Imotski, 27. ožujak 2004.

IZBORNA SKUPŠTINA GRADSKOG ODBORA HDZ-a IMOTSKOG

Marijan Bekavac ponovno predsjednik

     Izborna skupština Gradskog odbora HDZ—a grada Imotskog, u kuloarima najavljena kako bi mogla proteći u burnoj raspravi, zapravo protekla je mirno, tolerantno i u demokratskom ozračju.
Nakon prihvaćenog izvješća o radu, 86 izaslanika iz svih temeljnih gradskih ogranaka, osim onoga iz samog užeg dijela grada Imotskog, koji prema tumačenjima odgovornih ljudi u GO-u nisu održali svoju izbornu skupštinu u skladu s uputama o provedbi izbora koje je uputila središnjica, prišli su glasovanju.
U novi GO HDZ-a izabrani su: Zlatko Brečić, Vijeko Bušić, Željko Jelinić, Željko Milardović, Vitomir Rebić, Željko Petric, Boro Jović, Tino Juroš, Ante Lončar, Zlatko Lončar, Ivo Majić, Mladen Majić, Ante Nenadić, Ante Radeljić Tošo, Vlade Sočo, Ante Topić Mario i Ante Trutin. Nadzorni odbor čine: Vice Galić, Ante Juroš, Domagoj Lončar, Joško Slišković i Ivica Markota Bašić.
Izaslanici za županijsku izbornu skupštinu su Ante Đuzel, Ante Juroš, Tino Juroš, Domagoj Lončar, Zlatko Lončar, Željko Petric i Markica Topić.
Za izbor novog predsjednika Gradskog odbora glasovalo je 86 izaslanika i, uz jedan nevažeći glas, stari predsjednik Marijan Bekavac dobio je 43, a Tino Juroš 41 glas, pa je Bekavac i nastavio kontinuitet rada na predsjedničkome mjestu Gradskog odbora HDZ-a Imotski.

      Imotski, ožujak 2004.

        Imotski je bogatiji za još jednu sportsku udrugu. Naime, mještani Glavine Donje utemeljili su Športsko društvo «Crveno jezero». Na osnivačkoj Skupštini za predsjednika udruge izabran je Ivica Divić, tajnika Josip Zdilar te blagajnika Vjeko Gadžo.

       Djelatnosti udruge biti će promicanje, razvitak i unaprjeđenje amaterskog športa u Glavini te organiziranje raznih sportskih manifestacija. Ono što bi svojim radom svakako željeli postići je potpuno uređenje novog igrališta u Glavini i okupljanje mladeži kroz razne sportske aktivnosti  - izjavio nam je predsjednik udruge Ivica Divić.

     Imotski, ožujak 2004. 

      Izborna skupština Podružnice HNS-a Imotski izabrala je članove Izvršnog i Nadzornog odbora te Časnog suda.

            Za predsjednika podružnice ponovno je izabran Tomislav Kraljević, te delegati za Županijsko vijeće i Sabor stranke Rajko Ždero, Matko Rudež, Milan Pirić i Ivan Ivanović.

            Iako je obnoviteljska skupština održana prije tek nešto više od godine dana, skupštinari su dali pozitivnu ocjenu postignutim rezultatima, a posebno je izraženo zadovoljstvo što stranci u posljednje vrijeme pristupaju i studenti.

            U programu rada Podružnice, posebno su istaknute aktivnosti vezane za predstojeće lokalne izbore, te izražena nada u uspjeh inicijative HNS-a za neposredne izbore gradonačelnika i načelnika općina.

            Osvrćući se na previranja u zagrebačkoj organizaciji stranke članovi imotskog HNS-a izrazili su podršku stranačkom čelništvu i dr. Vesni Pusić.

     Imotski, 19. ožujka

      Investicijom Grada od 100.000 eura, "Topana"  je dobila posebno vozilo za uređivanje i pranje ulica.  Vozilo će gradske prometnice uređivati u ranim jutarnjim satima kada su ulice puste, a sigurno je da će upotrebom ovog vozila Imotske ulice biti puno čišće....

     Imotski, 10. ožujka 2004.

USPJEH PRVE OVOGODIŠNJE HUMANITARNE AKCIJE U IMOTSKOM

Maturanti darovali krv

      U prvoj ovogodišnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi, koju su u suradnji sa Stanicom za transfuziološku medicinu iz Splita organizirali Gradskog društvo Crvenog križa i Klub dobrovoljnih darovatelja krvi Imotski, odaziv je bio iznad očekivanja.
Dragocjenu tekućinu ovaj je put dalo 77 davatelja, a zbog zdravstvenih razloga, što zbog manjka godina ili nedovoljne težine, što se posebno odnosi na maturante imotskih srednjih škola, više od 50 potencijalnih darovatelja je odbijeno.
Prvi put krv su dali maturanti Marinka Slišković, Anton Soče, Josip Lasić, Antonija Primorac, Ante Puljić, Željko Martić, Kristina Ćapin, Denis Ćubić, Marko Budimir, Tomislav Šimunović, Ante Jović i Romana Karin. Stalni darovatelji su se također odazvali, a bilo je i onih koji su također prvi put darovali svoju dragocjenu tekućinu.
Krv su još dali: Zvonko Todorić, Ljubomir Žužul, Ivan Karoglan Ivać, Damir Ivkošić, Jakov Repušić, Božena Milas, Vjekoslav Žužul, Tomislav Todorić, Franko Lubina, Jovica Šimić, Ivo Ujević, Milan Barbić, Milan Šabić, Ivanka Šabić, Stanko Budimir, Ivan Glavota, Ante Milas, Stipica Jonjić, Ivan Milas, Ivan Jonjić, Ante Đuzel, Ana Karoglan, Petar Sabljić, Stjepan Ivkošić, Marija Margeta, Petar Jelinić, Petar Kusić, Ivan Bitanga, Marija Biočić, Goga Babić, Mina Lončar, Milorad Drobnjak, Jovica Lončar, Jadranka Rebić, Mila Zujić, Vinko Ljubičić, Ivan Šanić, Vitomir Rebić, Mirko Gudelj, Tatjana Kosanović, Luka Kolovrat, Zvonko Divić, Jakov Ujević, Miro Drlje, Ivana Zujić, Mirko Divić, Mate Kasalo, Marko Kujundžić, Ivanka Jelinić, Marijana Petričević, Mirko Kujundžić, Anita Šućur, Suzana Lozo, Stipica Odak, Željko Tomić, Ana Vuković, Bože Martić, Marica Ćosić, Ljubomir Šimunović, Blago Alerić, Mislav Grabovac, Ivana Karin i Maja Martinović.
Sponzori prve ovogodišnje akcije bili su TO "Maršić", "Pekanović" d.o.o. i TO "Magos".

     Imotski, 27. veljače

     Imotski, 27. veljače

HRVATSKA STRANKA PRAVA IZ IMOTSKOGA
O UTEMELJENJU JEDNOG DOMA ZDRAVLJA U ŽUPANIJI

I sela imaju pravo na život

I     Dižemo svoj glas u obranu digniteta imotskog čovjeka i njegova Ustavom zajamčena prava na zdravstvenu zaštitu. Ovo stoji u priopćenju Hrvatske stranke prava za grad Imotski i Imotsku krajinu, a u povodu utemeljenja jednog doma zdravlja na razini Splitsko-dalmatinske županije.
— Prvo i najmanje prihvatljivo je da grad Imotski i njegova Hitna pomoć pri Domu zdravlja ima samo jednu ekipu u pripravnosti. Znači da u slučaju odlaska ekipe u neko selo ili Split Hitna pomoć ostaje bez dežurnog liječnika. Onoj gospodi iz vlasti koja ne poznaje stanje prometnica i dislokaciju mnogih sela u Imotskoj krajini poručujemo da je svakom pacijentu u Hrvatskoj, pa tako i u Imotskom, potrebna pomoć što je hitnije moguće, a ne da se ona čeka sat ili više. Imotski pravaši također imaju primjedbe i na rad laboratorija te urednost prostorija za pacijente, a također podržavaju opstanak imotskog Rodilišta.
— Rodilište treba i imotskim ženama i majkama, ali isto tako i ženama i majkama Hrvaticama koje žive uz granicu u susjednoj BiH. Mi bismo voljeli da je sve u ovoj državi idealno, ali znamo da tako ne može biti, a mi iz malih mjesta imamo pravo na život i zaslužujemo svoje mjesto pod suncem — stoji na kraju priopćenja HSP-a iz Imotskog.

     Imotski, 12. veljače 2004.

OKONČANA 11-DNEVNA KRIZA SA SMEĆEM I BLOKADOM DEPONIJA KOZJAČIĆ

Počelo čišćenje imotskih ulica

IMOTSKI - Nakon punih 11 dana u srijedu su prvi kamioni, pretrpani smećem pokupljenim s imotskih ulica, krenuli prema deponiju na suhom jezercu Kozjačić.
- Poslali smo kamione i krenuli u veliku akciju čišćenja gradskih ulica, a sve na tragu sastanka s predstavnicima nezadovoljnih građana koje smo održali u utorak - izjavila nam je direktorica JKP-a Topana Vesna Žužul.
- Iako sam i u srijedu, a prema dogovoru, očekivala predstavnike građana koji su proteklih dana prosvjedovali, kako bi još jednom učvrstili naše stavove o deponiranju smeća i čuvanju deponija, oni se nisu pojavili, pa sam smatrala da smo prihvatili sve dogovoreno, a to je da ćemo čim prije sanirati deponij, ugasiti požar, postaviti 24-satnu dežurnu službu, te da će isključivo naši kamioni i naši djelatnici raditi na deponiranju smeća na odlagalištu u Kozjačiću. Zasigurno da ćemo i mi, ali i predstavnici lokalnih samouprava s područja Imotske krajine, izvući dobre pouke iz ove blokade te sada s daleko više pažnje prijeći saniranju i uređenju deponija.
Ova izjava direktorice Topane zasigurno bi trebala najprije doći do ušiju čelnih ljudi nekih imotskih općina koji će, ako već žele da im se otpad i smeće zbrinjava u Kozjačiću, osigurati dodatni i sigurni novac iz svojih proračuna kako bi na tom deponiju ubuduće sve štimalo. Inače, morat će se potruditi brzo pronaći odgovarajuće deponije u svojim sredinama.

      Imotski, veljača 2004.

KRIZA S ODLAGANJEM OTPADA U IMOTSKOM

Kozjačić djelomično deblokiran

IMOTSKI - Zaključci s izvanredne sjednice Gradskog vijeća grada Imotskog od četvrtka, samo su jednim dijelom pokrenuli rješenje pitanja odlagališta otpada na imotskom deponiju u jezercu Kozjačić. Naime, 11 vijećnika jednoglasno je donijelo zaključke po kojima se treba prići hitnoj deblokadi deponija od strane prosvjednika koji su tu još od ponedjeljka, te njegovom hitnom saniranju, odnosno gašenju požara koji je još uvijek aktivan. Drugi zaključak je da se Komunalnom javnom poduzeću Topana ukaže na potrebu 24-satnog dežurstva i kontrole odlaganja smeća i otpada na deponiju, i treće, da se isključivo kamionima i djelatnicima Topane dozvoli odvoz smeća na deponij. Ovi zaključci prema tvrdnjama prosvjednika samo su jednim dijelom na tragu njihovih zahtjeva, pa su već, kako kažu, u petak i reagirali i dopustili vatrogasnim cisternama i teškim strojevima da priđu gašenju požara i sanaciji deponija kako bi se spriječilo daljnje širenje neugodnog dima koji je i u četvrtak cijelu noć zadavao i te kakve probleme građanima grada Imotskog posebno njegovog središta.
— Mi smo i dalje ustrajni u tome da se kamionima Topane dozvoli deponiranje smeća samo prikupljenog s područja grada Imotskog, a ne s područja Imotske krajine — ističu prosvjednici.
Već i s ovom polovičnom deblokadom napravili smo mnogo — izjavila nam je direktorica KP Topana Vesna Žužul.
— Cisterne i ljudstvo naše JVP iz Imotskog tijekom cijelog dana u petak gasili su požar, a pridružile su im se dvije cisterne iz Splita, dok teški strojevi dio po dio zapaljenog deponija selekcioniraju i pripremaju za gašenje pa tako i za postupnu sanaciju. Ono što je alarmantno jeste činjenica što su imotske ulice i trgovi već puni smeća kojeg ne možemo kupiti iz prostog razloga što se našim kamionima ne dozvoljava ulaz na deponij. I još nešto, bilo koja ovlaštena državna institucija može u svako doba doći i provjeriti naše poslovanje pa tako i ugovor s firmom Perkan, pa i sve drugo kako bi pobili navodne argumente zlonamjernih bukača među prosvjednicima koji šire glasine o navodnim prikrivenim radnjama i naplatama za odvoz smeća na naš deponij. — izjavila nam je Vesna Žužul.