Imotski, srpanj 2004.

     Malo mjesto Drum u općini Podbablje, ovih dana intenzivno miriše opojnim mirisom lavande. Baš kao da se nalazi negdje na južnim padinama toka Hvara. U tijeku je žetva lavande na prvoj i jedinoj plantaži ove mirisne mediteranske biljke u Imotskoj krajini. Naime Vinko Erceg mjesecima je proučavao karakteristike lavande, konzultirao se s prijateljima iz Hvara, kalkulirao, a onda se odlučio da u neposrednoj blizini svoje kuće, na zemljištu gdje se vjekovima sadila vinova loza, posadi oko 2,5 tisuća strukova lavande. Još prošle godine imao je prvu žetvu, no ove godine ona je bila izdašna i kvalitetna.

-Čude se i Hvarani i otočani, kako je kvaliteta moje lavande za dva puta bolja od njihove. Očito da joj ova drumska zemlja odgovara, reče nam Vinko, kada smo ga  posjetili u ranim jutarnjim satima, prigodom žetve lavande. S njim su bili prijatelji koji su mu pomagali u žetvi.

Na sreću imam u neposrednoj blizini kuće, zapravo na Sebišni u općini Runović kvalitetnu i modernu destileriju, tako da ovih nekoliko tona lavande ne moram transportirati negdje na otoke. No, očito da se na nivou Županije mora pomoći nama koji smo odlučili saditi ovu mediteransku biljku, bilo poticajima, bilo zagarantiranim otkupom. Sve je ovo još pionirski posao, veli Vinko.

Ne malo je zanimanje u Imotskoj krajini, tamošnjih poljoprivrednika, tradicionalno okrenutih sadnji vinove loze, za ovaj, po svemu sudeći uspjeli pokušaj Vinka Ercega. Zanimaju se ljudi za lavandu, pitaju,jer bi  izgleda Vinkovim putem krenuli mnogi, čija plodna zemlja stoji neobrađena. S lavandom nema puno posla, veli Vinko, posadi je,  riješi se trave oko njenih buseva i gotova stvar, a za organizirani otkup, valjda će se netko poduzetan javiti i u Imotskoj krajini. Uostalom lavandino ulje iznimno je traženo na tržištu ponajviše onom koje preferira proizvodnji kozmetike.

     Imotski, lipanj 2004.

VELIKA INVESTICIJA AUTOPODUZEĆA IZ IMOTSKOG

Nabavljena četiri nova autobusa

IMOTSKI - Investicijom oko 1,5 milijun eura imotska tvrtka Autopoduzeće nabavila je četiri nova autobusa visoke turističke klase Setra S—417 HDH.
— Sada kad nagibni vlak na relaciji Split — Zagreb prevali tu dionicu za šest sati, mi smo morali ući u konkurenciju za dobivanje povjerenja putnika pa smo i investirali za kupnju ovih autobusa, jedine takve visoke klase u Hrvatskoj, riječi su jednog od rukovoditelja Autopoduzeća Gojka Grančića.
Autobusi će prometovati na međunarodnim linijama prema Njemačkoj, ali i na novoj autobusnoj liniji Split — Zagreb i tu udaljenost, uz visoki komfor putnika, prevaljivat će za nešto više od četiri sata — izjavio je Grančić.
Inače, četiri nova autobusa imotskog Autopoduzeća su zaista posljednja riječ tehnike tvornice "Mercedes" iz Njemačke, a svojim luksuzom i uređenjem interijera zasigurno su jedni od najboljih u Europi.

     Imotski, lipanj 2004.

     U sivilu imotske gospodarske svakodnevice, gdje se četiri nekadašnje perjanice imotskog gospodarstva, guše pod stegom stečaja, gdje godinama nekoliko tisuća bivših djelatnika nisu primili zaostale plaće, da se od otpremninama i ne govori, gdje u posljednjih petnaest godina nije viđen konkretniji natječaj za otvaranje novih radnih mjesta, i konačno da s tim gospodarskim lešinama, pati praktički cijela Imotska krajina, prva prodaja jedne tvrtke, nakon nekoliko natječaja i drastično umanjene cijene, donijela je komadić modrog neba kroz guste oblake.

Prodao se Imostroj, tvrtka za posebnu vojnu namjenu, koju je da je htjela i ona bivša vlast ,i ona koalicijska, danas bi zapošljavala stotinjak imoćana. No ostavimo to sada po strani, neka im svima skupa to bude na duši, okrenimo se nečem sada aktualnom.

Naime, kako rekosmo Imostroj je prodan za 850 tisuća Eura i novac bi već sredinom lipnja trebao sjesti na poseban račun. Dakako da snagom zakona prvi i najveći, praktički cijeli kolač, jer je iznos znatno manji od nekadašnje procjene Imostroja na  3,5 milijuna eura pripada državi koja ima razlučno pravo nad Imostrojem. Što za fondove, što za ostale obveze otići će novac u državnu blagajnu i 90 djelatnika Imostroja koji su tek u trećem isplatnom razredu neće dobiti ni kune za zaostale plaće, otpremnine.

I sada evo šanse državi, komentiraju odreda svi bivši djelatnici, evo šanse Sanaderu, Žužulu, Čobankoviću, Primorcu, praktički eliti sadašnje Vlade da samo ispuni svoja obećanja dana Imoćanima, bar jednim jedinim dijelom na primjeru Imostroja.

Sjetimo se, premijer Sanader je u predizbornom govoru u Imotskom, potom na radio postaji Imotski po prilici rekao slijedeće:  Ovaj Imotski kraj je oduvijek disao Hrvatski, oduvijek davao svoj glas nama. Ni ja ni HDZ ni buduća Vlada za koju sam uvjeren da će biti hadezeovska, to neće zaboraviti. Pokrenut ćemo Hrvatsku, ali pokrenut ćemo i Imotski, u početku konkretnom pomoći, oživljavanjem gospodarstva, malim poduzetništvom i slično.

Samo tri mjeseca nakon pobjede HDZ-a premjer Sanader šalje u Imotski kremu svoje Vlade, na čelu s Imoćaninom Miomirom Žužulom.

Imoćani od sada više ne trebaju kucati dva puta na vrata Vlade, na vama je osmisliti programe, na nama je da ih pomognemo. I ne samo to pomoći ćemo i u drugim prilikama, reče u ime Vlade Miomir Žužul.

Dakako, da Imoćani nisu zaboravili sve to. I sada ono najvažnije. Evo sada šanse Vladi da konkretno pomogne bar devedesetorici djelatnika Imostroja koji godinama ne rade. Vrlo jednostavno i brzo izvedivo. Država bi se, jednoglasno govore djelatnici Imotroja trebala odreći izlučnog prava nad Imostrojem, novac dobiven od prodaje trebao bi se u iznosu od oko 3 milijuna trasirati za isplatu zaostalih plaća i otpremnina nama. Neće država propasti zbog toga, a 90 obitelji koji sada žive na granici egzistencije, dalo bi se poticaja, prvenstveno što bi mnogi od njih s tim novcem krenuli u programe malog  poduzetništva, neki bi se okrenuli poljoprivredi. Sve u svemu pozitivan zamah. U tom smislu, koliko čujemo i stečajna upraviteljica Imostroja Anči Bašić i odvjetnički tim koji zastupa 65 bivših djelatnika Imostroja spremni su ministru Hebrangu čelnom čovjeku Vlade koji kontrolira gospodarstvo poslati sličan prijedlog i molbu.

Imotski, travanj 2004.

U IMOTSKOM NAKON MNOGO GODINA JEDAN STEČAJ MANJE

"Imostroj" prodan "Karin Univerzalu"
za 847.065 eura

     Kako je i najavio predsjednik Trgovačkog suda u Splitu Ivo Bakalić u razgovoru s delegacijom Gradskog vijeća grada Imotskog, da će već 26. ovog mjeseca imotsko posrnulo gospodarstvo imati jedan stečaj manje, to se upravo i ostvarilo. Naime, nakon šestog natječaja za prodaju tvrtka za posebne namjene Imostroj u Glavini Donjoj dobila je novog vlasnika. To je firma Karin Univerzal iz Grubina koja se jedina javila i uplatila jamčevinu od 300.000 kuna sudu te tako kupila Imostroj za 847.065 eura uz obvezu zapošljavanja na neodređeno vrijeme 20 od 91 bivšeg djelatnika te tvrtke.
Prve reakcije koje smo uspjeli čuti kod dijela bivših zaposlenika, a koji su iz niza razloga htjeli ostati anonimni, jest to da se ovoj prodaji ne smije ništa zamjerati, da je bila transparentna i da se tvrtka Karin Univerzal pridržavala svih zadanih uvjeta natječaja.
— Najvjerojatnije, ističe nekolicina bivših zaposlenika Imostroja, novi vlasnik vjerojatno ima i program za nastavak proizvodnje u nekom segmentu koji može pružiti sadašnja tehnologija Imostroja, a to je i pravi put podizanja nekog drugog Imostroja na noge.
Eto, napokon je riješen jedan od pet imotskih stečajeva. Ostaje dakle vidjeti kako će i na koji način novi vlasnik osmisliti posao u kojemu bi svoj kruh zarađivalo 20 ljudi. Za imotsku vojsku nezaposlenih ovo je, dakako, vrlo pozitivan predznak.

IZASLANSTVO IMOTSKOG S PREDSJEDNIKOM
TRGOVAČKOG SUDA U SPLITU IVOM BAKALIĆEM

"Imostroj" 26. travnja izlazi iz stečaja

        IMOTSKI/SPLIT - Već 26. ovog mjeseca posrnulo imotsko gospodarstvo najvjerojatnije će imati jedan stečaj manje, i to onaj u "Imostroju", a svakako će se i ostali stečajni postupci ubrzati. Inače, nisu stečajni postupci u imotskim tvrtkama oduživani zbog neaktivnosti suda ili, pak, stečajnih sudaca, nego zbog različitih interesa vjerovnika. Sažetak je ovo sastanka delegacije vijećnika Gradskoga vijeća grada Imotskog i predsjednika Trgovačkog suda u Splitu Ive Bakalića o tome kako se i kojim tempom provode stečajni postupci u imotskim tvrtkama "Imostroju", "Trimotu", "Agrokoki", "Vodogradnji" i "Napretku".
Ovo je prvi ovakav sastanak delegacije jednoga Gradskoga vijeća kod visokopozicioniranih čelnika Trgovačkog suda takve vrste zabilježen u dosadašnjoj praksi stečajnih postupaka u Hrvatskoj. Naime, na 18. sjednici Gradskoga vijeća svi vijećnici donijeli su konsenzusom zaključak da se zatraži prijam kod predsjednika Trgovačkog suda u Splitu, te da mu se ukaže na inertnost rješavanja stečajnih postupaka u imotskim tvrtkama, a od kojih neki traju već i više od pet godina. Delegacija Gradskog vijeća u sastavu Milivoj Rebić, Marko Perkušić, Velimir Ćosić, te predsjednik Gradskog vijeća Željko Petric i gradonačelnik Ante Lončar u vrlo korektnom razgovoru s predsjednikom Trgovačkog suda Ivom Bakalićem istaknuli su činjenicu da imotsko gospodarstvo i vojska neuposlenih Imoćana s nestrpljenjem očekuje rješavanje ovih stečaja kako bi se konačno znali vlasnici posrnulih tvrtki, a samim time na neki način i sudbina brojnih bivših djelatnika tih tvrtki.
— Svakako da 30 do 40 sudaca koji vode 160 stečajnih postupaka, a u pripremi je njih još 700 — istaknuo je sudac Bakalić - nisu u mogućnosti tako brzo rješavati sve stečajne postupke. Ipak, najvjerojatnije će 26. ovog mjeseca "Imostroj" dobiti novog vlasnika, jer za njegovu prodaju više se neće raspisivati natječaj, nego će ići prema pravilima ovršnog zakona — istaknuo je Ivo Bakalić.
Inače, cijena od 850.000 eura i obveza budućem kupcu upošljavanja 30-ak novih djelatnika daju ipak nadu da bi se jedan imotski stečaj mogao sanirati. Kod "Agrokoke" konce u svojim rukama drži bjelovarska "Prerada", ali i tu se pregovara kako bi ona odustala od potraživanja, tako da bi se već do ljeta mogao raspisati prvi natječaj za prodaju te tvrtke. Prodaja "Vodogradnje" više neće ići u paketu, nego odvojeno, poslovni centar zasebno i kamenolom zasebno, što će, nadaju se svi sudionici sastanka, privući kupce za kupnju nekretnina te tvrtke, te na neki način ubrzati rješavanje problema i poslovno-parkirališnog centra u strogom središtu grada, koji je trenutačno pravo njegovo ruglo.
U "Trimotu" je ipak stanje najteže, jer je kod Visokog trgovačkog suda žalba na stečajni plan bivšeg stečajnog upravitelja Zvonka Silića. Kako će se tu situacija odvijati, zasad se ne može sa sigurnošću tvrditi. Bilo je riječi i o "Napretku", gdje se još vuku konci stečajnog postupka od prije nekoliko godina.
Ipak, jedinstvena je ocjena delegacije vijećnika Gradskoga vijeća nakon sastanka s Ivom Bakalićem da će se trebati učiniti i dodatni napori, pa i oni s političkim predznakom kod Vlade RH kako bi država konačno trebala imati više sluha za rješavanje stečajnih postupaka u Imotskom, a u smislu potpisivanja svojih dugova u tvrtkama gdje je ona najveći vjerovnik. Konačno, ističu vijećnici, tražit će se od Vlade RH da i ona s riječi krene na djela, a to znači da se poruka visoke delegacije Vlade, koja je bila u Imotskom u veljači i gdje je obećana hitna i učinkovita pomoć Imotskom, i ostvari.

     Imotski, 15. travanj 2004.

      Stanje na poplavljenim dijelovima Imotskog polja u općinama Zmijavci i Runovići i dalje je nepromijenjeno, jer se voda pridošla iz nabujale rijeke Vrljike još nije povukla. Dapače u općini Runović nizvodno od Ljubičića mosta stanje je teže nego što je bilo u utorak, jer se nivo vode na pojedinim dijelovima poplavljenog polja još povećao za nekoliko centimetara. Brojni poljoprivrednici i u srijedu su, koristeći visoku gumenu obuću i čizme ulazili u svoje vinograde, te obrezivali loze, koje su u fazi pupanja.

       Bolja situacija nije i s površinama na kojima su posijane žitarice, jer su i one pod vodom. Poljoprivrednike zabrinjava i to što meteorolozi najavljuju nove oborine, jer da sada kiša i prestane tek bi se s povlačenjem vode, za dvadesetak dana mogao saditi krumpir i ostale povrtlarske kulture, koji su primjerice lani u ovo doba godine već bile u visokoj fazi klijanja .

      Rijeka Vrljika dijelom se izlila i kod malog mosta blizu izvorišta Utopišće, a još u utorak navečer zaprijetila je i gospodarskim objektima kod zaseoka Zdilari .

      Štete od ovih poplava, prema ocjenama stručnjaka neće se moći tako brzo procijeniti, no jedno je sigurno, one će biti velike, posebno kod poljoprivrednika iz Zmijavaca i Runovića.

     Imotski, travanj 2004.

POVRATAK IMOĆANA VINOGRADARSTVU I PROIZVODNJI VINA

Zasađeno 20 tisuća sadnica vinove loze

IMOTSKI - Imotski vinogradari u proteklih desetak dana zasadili su u Imotskom polju oko 20.000 novih sadnica vinove loze. Podatak je to koji uistinu raduje, jer potvrđuje činjenicu da se Imoćani ponovno okreću sadnji vinograda i proizvodnji vina.
Jedan takav primjer zabilježili smo u Glavini Donjoj kod Imotskog gdje je povratnik iz Švicarske Mate Zdilar na oko 8000 metara četvornih plodne zemlje, uz samu rijeku Vrljiku, zasadio 3000 sadnica autohtone kujundžuše.
— Kupio sam ovu plodnu zemlju jer se mislim nakon 25 godina rada u Švicarskoj vratiti u rodni Imotski. Mislim da je loza, a to su pokazali višestoljetni primjeri mojih predaka, prava perspektiva. Ni svjesni nismo kakve mi uvjete imamo u Imotskom polju. Gledam Švicarce, tamo na 2000 metara nadmorske visine sade voće, povrće, proizvode i izvoze, a mi ovdje takoreći uz more možemo za njih biti Kalifornija — ističe Mate.
Matino mišljenje dijele i njegovi susjedi Jozo Rašić, Zvonko Kukavica i mnogi drugi koji su mu pomogli u sadnji novog vinograda.
— Pouzdano znamo da su još neki naši susjedi zasadili nekoliko tisuća novih čokota. I ove male privatne vinarije već su se na startu pokazale dobrom investicijom, pa imotski čovjek može i te kako dobro živjeti od uzgoja i proizvodnje loze i vina, samo treba truda i rada — veli nam Jozo Rašić.

   Imotski. ožujak 2004.

IMOTSKI AUTOPRIJEVOZNIK NA MUKAMA ZBOG
NEPLAĆENA PRIJEVOZA UČENIKA I RADNIKA "TRIMOTA"

Dug Autopoduzeću veći od 500 tisuća kuna

IMOTSKI - Imotskoj autoprijevozničkoj tvrtki ’Autopoduzeću’ na ime prijevoza učenika, imotske jedinice lokalne samouprave trenutačno duguju više od 200 tisuća kuna. Općina Podbablje duguje 131.000, a Općina Zagvozd oko 70.000 kuna. Kada se tomu doda da poduzeće ’Trimot’ u stečaju duguje 293.000 kuna na ime prijevoza njegovih djelatnika, a da Autopoduzeće samo kompenzira 20 posto iznosa prijevoza za učenike s područja općine Proložac, onda je taj dug i te kako značajan.
— Mi jednostavno više ne želimo biti socijalna ustanova jer i mi imamo probleme kao i sve one tvrtke koje žele normalno poslovati, riječi su predsjednika Uprave imotskog Autopoduzeća i člana Grupacije putničkog prometa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Frane Grančića. Kada bismo sada obustavili prijevoz učenika s područja jedinica lokalne samouprave koje nam duguju značajne iznose to bi izazvalo i te kakve probleme ne samo za đake već i njihove roditelje. Bili smo popustljivi, redovito smo razgovarali s čelnicima tih jedinica, molili da se dug isplati, čak predlagali da se on u mjesečnim obrocima isplaćuje, no nije išlo pa ćemo u skladu s našim poslovnim programima povući adekvatne poteze. Želim ovom prilikom pohvaliti i jedinice lokalne samouprave općine Šestanovac, Lokvičići, Lovreć, Cista Provo i grad Imotski koji nam uredno servisiraju sva naša potraživanja kada je u pitanju prijevoz đaka.
Što se pak tiče ’Trimota’, mislim da smo i u tom slučaju imali dugogodišnje razumijevanje za njihove probleme kao tvrtke u stečaju, no odgovorno tvrdim da više nećemo imati strpljenja u potraživanju naših dugovanja, veli Grančić.
Spomenute jedinice lokalne samouprave za prijevoz učenika osnovnih škola primaju državnu subvenciju, a također imaju ugovore vezane s autopoduzećem. Sada kada su u sustavu brdsko-planinskih područja i kada im se proračun takoreći utrostručio, neshvatljivo je kako se stvorio ovakav dug.
— Mi ćemo podmiriti dug, ali ne možemo odjednom kako to traži Autopoduzeće — riječi su Boženka Dedića, načelnika općine Zagvozd.
Iz ’Autopoduzeća’ su već krenule tužbe i ovrhe prema neplatišama. Ma kakvih imena i prezimena bili i naša tvrtka je u protekle četiri godine stalno bila na meti kako djelatnika krim-policije, financijske policije, poreznog nadzora te ostalih državnih organa koji su na svaku anonimnu dojavu odmah slali svoje djelatnike.
Od travnja 1999. godine mi svakog 15. u mjesecu uredno isplaćujemo plaće svojim djelatnicima i zbog svih ovih dugovanja ne želimo da nam poduzeće dođe u stanje kakvo je sada u većini imotskih privrednih subjekata, poručuju iz imotskog Autopoduzeća.

 Imotski, ožujak 2004.

IMOTSKO GOSPODARSTVO NA IZDISAJU

Stečajevima u četiri tvrtke ne vidi se kraja

      Imotsko gospodarstvo, ili bolje rečeno imotska stečajna trakavica, pravi je čardak ni na nebu ni na zemlji iz jednostavnog razloga što ama baš nitko ne zna kako će se i kada završiti četiri otvorena stečaja u četiri nekada značajna privredna subjekta Imotske krajine a koji su već godinama otvoreni.
Od nekadašnjeg imotskog trgovačkog giganta, trgovačkog poduzeća ’Napredak’ čak više i ime ne postoji jer je ta firma u poznatoj imotskoj privatizaciji rasprodana za tili čas. Još se vuku repovi po sudu bivših uposlenika koji s pravom potražuju svoja prava a i njegov bivši stečajni upravitelj Neno Banić je iza rešetaka.
U ’Agrokoki’ 25.000 nesilica i 15-ak uposlenih još uvijek strepe za svoju sudbinu. Stečajni upravitelj Marko Bitanga punu godinu dana izgubio je u pripremi firme za prodaju jer su mu državne institucije svojom sporošću i birokratskim ponašanjem osporavale pravni status zemljišta na kojem su izgrađeni Agrokokini pogoni. Onda je bjelovarska "Prerada" potražujući 17 milijuna kuna duga zasjela na leđa stečajnog postupka. Konačno, kako tvrdi Bitanga ni on sam ne zna kada će se raspisati natječaj za prvu prodaju Agrokoke.
U ’Imostroju’ kreće već i šesti natječaj za prodaju. U prvom je cijena bila istaknuta na oko 3,5 milijuna eura, a sada se nudi za svega 941 tisuću eura, taman toliko da se zakrpe režijski troškovi. A što je sa zaostalim potraživanjem djelatnika? I u slučaju ’Imostroja’ kako veli njegova stečajna upraviteljica Anči Bašić država se već godinama maćehinski odnosi preko svojih birokratskih aparata.
— Ipak očekujem kupca u šestom natječaju — ističe Anči Bašić, a samim time i nadu da se pokrene kakva-takva proizvodnja.
I dok se priprema šesti natječaj u halama ’Imostroja’ i dalje rđa uništava strojeve, dijelove za viličare i brojne cijevi za minobacače. A i sudski sporovi oko vlasništva terena koji je po nekadašnjem socijalističkom modelu kad se ’Imostroj’ gradio bio državno dobro, itekako će uzdrmati cijeli stečajni postupak. I neki ozbiljni potencijalni kupci koji su još za vrijeme trećeg i četvrtog natječaja nudili ipak pristojnu cijenu te uz to i obvezu upošljavanja 30-ak djelatnika uvidjevši svu neozbiljnost države prema ’Imostroju’ i sada se nećkaju hoće li se prijaviti na sljedeći natječaj.
Posebna priča dolazi iz ’Trimota’, firme za proivodnju trikotaže gdje 300-injak djelatnica već mjesecima nije primilo plaću, a nakon prihvaćanja famoznog stečajnog plana bivšeg stečajnog upravitelja Zvonka Silića koji je opet u fazi obrade istražnih organa baš u svezi s djelatnošću u ’Trimotu’, do njegove nasljednice Lili Poljanić gotovo je nemoguće doći. Veo šutnje i zatajivanja pravog stanja u ’Trimotu’ izgleda da je postala praksa, pa ni uposlenici a pogotovo javnost ništa ne zna kakvo je tu stanje.
Nešto vedriji iako još uvijek nejasni tonovi stižu iz imotske ’Vodogradnje’ gdje stečajni upravitelj Ivo Jukić još uvijek uredno isplaćiva plaće 30-orici uposlenih. Tu je u tijeku i priprema raspisivanja četvrtog po redu natječaja za prodaju ’Vodogradnje’. Cijena od 2,1 milijun eura ma koliko realna bila ( jer se u paketu s proizvodnim pogonima i kamenolomom prodaje i nedovršena zgrada poslovno-parkirališnog centra ) ipak je itekakav izazov za potencijalnog kupca.
Kada se ovoj imotskoj gospodarskoj zavrzlami pridoda i stanje u strateški važnom poljoprivrednom subjektu ’Imoti’ gdje je ipak država izgleda najozbiljnije stvar uzela u svoje ruke, onda je očigledno da je imotsko gospodarstvo jednom nogom u grobu.
Konačno mnogi postavljaju pitanje hoće li itko u ’Imoti’ na bilo koji način odgovarati ako nigdje drugdje, onda bar pred brojnim Imoćanima koji su ostali bez posla, ili onim malobrojnim koji još uvijek mjesečno na ruke primaju pokoju tisuću kuna preko bogzna kakvih računa a da se pritom državi ne isplaćuju ni najosnovniji doprinosi i porezi.
Sadašnji premijer Sanader još je u predizbornoj kampanji imotskoj javnosti poručio HDZ-ova vlada neće zaboraviti Imotski baš kad je u pitanju posrnulo imotsko gospodarstvo. Zaključiti je da dr. Sanadera treba po hitno na to podsjetiti.

  Imotski, veljača 2004.

U IMOTSKOM POČELI DUGO NAJAVLJIVANI RADOVI

Turistički objekti uz Modro jezero

IMOTSKI - Na samom ulazu u imotsko Modro jezero u subotu su počeli dugo najavljivani radovi na izgradnji modernog objekta Turističke zajednice grada Imotskog.
— Izvedbenim projektom uza sve potrebne dozvole za izvođenje radova u zaštićenim prirodnim spomenicima predviđena je izgradnja objekta u kojemu će uz prostore za suvenirnicu i ured Turističke zajednice biti izgrađeni i primjereni sanitarni čvorovi. Ovo je investicija grada Imotskog i TZ-a i na tragu je naših nastojanja da Modro jezero, ali i sve ostale prirodne ljepote našega grada učinimo dostupnijima turističkom tržištu — izjavio je gradonačelnik Imotskog Ante Lončar.
Prema svemu sudeći, izgradnjom i uređenjem ovog objekta, koji će se uklopiti u prirodni ambijent ulaza u Modro jezero, otvaraju se i pretpostavke za utemeljenje profesionalne čuvarske službe, koja bi nadgledala i čuvala prilaze imotskom Modrom jezeru.
— Dakako, izjavio je gradonačelnik Lončar, da ćemo i ponudom i prodajom suvenira, razglednica i ostalog propagandnog materijala koji će u tom objektu biti dostupan gostima našega grada, ne samo prezentirati ljepote jezera, nego će se, nadam se, na neki način steći i materijalni preduvjeti za jednom sustavnijom brigom o Modrom jezeru.

Imotski, prosinac 2003.

ZVONKO SILIĆ OSUMNJIČEN ZA GOSPODARSKI KRIMINAL

Prijava stečajnom upravitelju "Trimota"

SPLIT - Policijska uprava splitsko-dalmatinska podnijela je u četvrtak kaznene prijave iz područja gospodarskog kriminala protiv Zvonka Silića (42), stečajnog upravitelja tvrtke "Trimot" u stečaju iz Imotskog, i Dragomira Čuljata (52), suvlasnika tvornice tekstila "Nada" iz Hrastovca kod Garešnice. Prijava je podnesena zbog osnovane sumnje da je spomenuti dvojac tijekom 2000. i 2001. godine počinio više kažnjivih djela kojima je oštetio stečajne dužnike i vjerovnike "Trimota" u iznosu od najmanje 1,5 milijuna kuna.
Djelatnici Odjela gospodarskog kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske tijekom obrade su utvrdili da je stečajni upravitelj imotske tvrtke, početkom prosinca 2000. godine, bez pismenog odobrenja Stečajnog vijeća dogovorio prodaju zaliha trikotažnih proizvoda po znatno nižoj cijeni od tržišne vrijednosti. Domaćim je kupcima ista vrsta robe bila fakturirana po cjeniku koji je, najvjerojatnije, bio deset puta veći od nabavne cijene, pa je prodajom veće količine proizvoda suvlasnik "Nade" protupravno ostvario više od 1,5 milijuna kuna prihoda.

 Imotski, prosinac 2003.

UZ MALO PODUZETNIČKOG DUHA MOŽE SE ŽIVJETI I U GRUBINAMA

Krešine koke nesilice

IMOTSKI - Dugo je razmišljao mladi ekonomist Krešimir Karin, iz Grubina kod Imotskog, što s poslom vidjevši da njegovo nekada uspješno poduzeće Agrokoka polagano tone u propast. U međuvremenu se i oženio pa je bilo logično da zajedno sa suprugom pronađe posao izvan Imotskog, kako su to, na žalost, učinili mnogi mladi ljudi. No, poduzetnički duh, nagovori i pomoć roditelja, a nadasve ljubav prema rodnom kraju ipak su bili prevaga da ostane u Grubinama. Okrenuo je brojeve telefona u županiji interesirajući se za poduzetničke kredite. Koristeći iskustvo koje je stekao u Agrokoki odlučio se za uzgoj kokoši nesilica. S kreditom i ponešto ušteđevine na očevu zemljištu u Grubinama ubrzo je niknula i farma nesilica.
- Zadovoljan sam - počeo je svoju priču Krešimir - jer sam u prvom redu ostao kod kuće, a farma je dobro startala s radom. Njezine hale izgrađene su po suvremenim metodama i u njima je već nešto više od tri tisuće nesilica, koje svakodnevno nesu svježa i zdrava domaća jaja. Ono čime sam najzadovoljniji jest činjenica da imam osiguran posao, a dakako da razmišljam i prijaviti suprugu.
Dakako, Krešimir je i promotor svojih proizvoda, dizajner, trgovac, ali i planer pa mu to kao mladom čovjeku predstavlja i te kakvo zadovoljstvo. Već kani, kako je posao krenuo, i proširiti kapacitete. Jaja Krešimirovih nesilica već obilaze tržišta ne samo u Imotskoj krajini već i u Makarskom primorju.
Dobru i kvalitetnu robu traži svatko, pa stoga i ovaj poduzetnički primjer Krešimira Karina može biti i te kako dobar i ostalim mladim Imoćanima koji nemaju posla.

     Imotski, studeni 2003.

NEZAVISNI SINDIKAT VOZAČA IMOTSKOG AUTOPODUZEĆA

Osuđen učenički vandalizam

IMOTSKI - Nakon nedavnog vandalskog čina kad je grupa učenika imotske Srednje škole naprosto demolirala autobus imotskog Autopoduzeća, te bacanjem petardi čak i ugrozila život putnika i vozača, priopćenjem za javnost oglasio se i Nezavisni sindikat vozača imotskog Autopoduzeća.
— Osuđujemo ovaj vandalski čin nekolicine učenika i smatramo da je prijeko potrebna hitna intervencija kako prosvjetnih djelatnika, tako i roditelja, ali i policije kako bi se na vrijeme spriječilo ovo što se dogodilo našem kolegi na liniji Podbablje Gornje—Šućuri. I sami smo u dosta navrata imali prilike suočiti se s izazovom nekolicine neodgojenih učenika koji su uništavali autobuse. Uništavajući autobuse, uništavaju i našu egzistenciju i zato podržavamo iskorake naše uprave da i prosvjedima, ali i konkretnim mjerama na vrijeme spriječi ove vandalske činove — stoji u priopćenju Nezavisnog sindikata vozača imotskog Autopoduzeća.

     Imotski, studeni 2003.

     Državno odvjetništvo dalo je suglasnost za prodaju Agrokoke kao cjeline, jer nisu našli uporište po kojem bi zemljište na kojem se nalaze hale imotske Agrokoke bilo u državnom ili nečijem drugom vlasništvu.

     No ta dobra vijest iz ove imotske firme u stečaju, poremećena je jednim drugim tužbenim zahtjevom. Kako smo uspjeli doći do informacija, bjelovarska Prerada s nekoliko tužbi sudskim organima traži razlučno pravo nad Agrokokom, to jest traži da Agrokoka a na osnovu duga od 16,5 milijuna kuna postane odmah sastavni dio Prerade.

      Prema informacijama Marko Bitanga stečajni upravitelj Agrokoke ne spori traženi dug Preradi, ali spori samo razlučno pravo, te je poduzeo čitav niz zakonskih radnji kako ta nekada strateška firma Imotske krajine otišla pod okrilje Bjelovarske Prerade.

      Imotski, listopad 2003.

     Posjet ministra prostornog uređenja i zaštite okoliša dr.Ive Banca Zagvozdu, ponajprije je iskorišten kako bi mu se iz prve ruke podastrli do sada učinjeni poslovi u svezi probijanja tunela kroz Biokovo. Ministar je obavještenda su svi pripremni radovi na dobivanju lokacijske dozvole učinjeni, te da fali samo suglasnost Ureda za urbanizam iz Makarske. Prema informacijama koje smo dobili u Poglavarstvu općine Zagvozd, ministar Banac je čvrsto obećao da će osobno požuriti službe zadužene za rješenje ovoga pitanja. Kada se dobije suglasnost iz Makarske onda je to i konačni put za dobivanje lokacijske dozvole. Kako je u tijeku, prema tvrdnjama čelnih ljudi Zagvozda posao na izradi izvedbenog projekta tunela Rastovac - Bast, kao preduvjet dobivanja i građevinske dozvole, prepreka za konačni početak radova uistinu neće biti. U tome ide i prilog i uređenje i oprema kontejnerskog terminala u okružju zgrade Općinskog poglavarstva u Zagvozdu, iz kojeg će se i voditi svi poslovi oko probijanja tunela kroz Biokovo.

     Imotski, listopad 2003.

Općinski sud u Imotskom prihvatio je zahtjev bivših djelatnika Hotela Imota da se pristupi namirivanju njihovih potraživanja putem prodaje hotela. Naime, sedamnaest bivših djelatnika hotela tužili su sadašnjeg vlasnika zbog neisplaćenih plaća i pravomoćnom presudom ostvarili to pravo. Iznos koji potražuju narastao je sa sudskim troškovima i kamatama na oko milijun kuna.

-         Izuzetno smo zadovoljni ovakvim raspletom, jer nam se čini da je prodaja Hotela jedini način da dođemo do našeg zarađenog novca. Dapače, eventualna promjena vlasnika ovog hotela u središtu grada bila bi odlična stvar za imotsko ugostiteljstvo – kaže nam predstavnik bivših djelatnika Rafael Lozo.

     Inače, Hotel je 1997. godine zbog nesporazuma tadašnjih vlasnika bio zatvoren četiri godine, a kakva mu je dalje sudbina ostaje za vidjeti.

     Imotski, 20. rujna 2003.

ODRŽAN SKUP BIVŠIH DJELATNIKA IMOTSKOG TRIMOTA

Od 6,5 milijuna još nisu dobili ni kune

IMOTSKI - Iako je skup bivših djelatnika Trimota d.d. u stečaju bio buran, iznjedrio je i neke konkretne zaključke. Naime, nakon višegodišnjega strpljivog čekanja i bezbrojnih dopisa upućenih Vladi, ministarstvima i svim ustanovama koje su imale bilo kakve veze s imotskom tekstilnom tvornicom Trimot, bivši djelatnici nisu do današnjih dana naplatili ni kune od svojih potraživanja, a oni za njih 500 iznose oko 6,5 milijuna kuna. Tek Odlukom Trgovačkog suda u Splitu od 3. srpnja ove godine, odlučeno je da im se do kraja ove godine isplati prvi dio od milijun i pol kuna.
Kako je stečajnom upravitelju Zvonku Siliću silom zakona istekao mandat, a nova uprava još se nije utemeljila, bivši djelatnici odlučili su reagirati i postaviti određene zahtjeve i državi i budućemu menadžmentu svoje bivše tvrtke. Tako u njihovim zaključcima stoji da do 27. listopada država ili stečajni sud treba postaviti novu upravu te da im se ona do tog datuma pismenim putem očituje i potvrdi odluku stečajnog suda o isplati milijun i pol kuna. Ako se do tog roka to ne realizira, bivši djelatnici Trimota spremni su i na blokadu tvrtke, pri tome ne želeći ugroziti na bilo kakav način egzistenciju trenutačnih uposlenika, kojima je, kako je istaknuto na skupu, i te kako teško raditi u sadašnjim uvjetima.

     Imotski, rujan 2003.

Sindikat vozača i prometnih radnika imotskog Autopoduzeća d.d., održao je u nedjelju 1. rujna,  svoju redovitu sjednicu, uz nazočnost tridesetak vozača i pomoćnog osoblja, kao i uz nazočnost predstavnika srodnih sindikata iz Zagreba Vinka Škorca i Splita Anđelka Šumana. Također su sjednici nazočili službeni odvjetnik sindikata, kao i predsjednik uprave Autopoduzeća d.d. Frano Grančić.

Već je startna atmosfera  mirisala na verbalna prepucavanja između članova sindikata i predsjednika uprave, koja se protegla i tijekom cijelog sastanka.

Pozdravljam i podržavam vaš sindikat, i bit ću spreman u svakom momentu primiti vaše izaslanstvo, te mu do u detalje predočiti sve što vas bude interesiralo, odmah na početku rezolutan je bio Frano Grančić, ali ovdje nije mjesto za iznošenje poslovnih podataka firme. Tvrdim odgovorno da Autopoduzeće neće propasti, iako u firmi ima onih koji bi to željeli, naglasio je Grančić.

Članove sindikata, kao i njihovog pravnika interesirala je novoosnovana firma Autopoduzeće d.oo u Zagreb, sveza te firme i matične u Imotskom, kao i novčane transakcije, kada se ima u vidu blokada žiro računa firme u Imotskom.

Zašto nam se nisu isplatile četiri zaostale plaće, iako su uredno provedene kroz knjige da su se isplatile, pitali su djelatnici Autopoduzeća, što je s otplatom naših dionica, kakvi su rezultati 2-3 provale u naše prostore,z ašto naše kolege iz firme registrirane u Zagrebu imaju urednu i dobru plaću, a mi ovako mizernu, što je s pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom i tako dalje.

Na sva ova pitanja prema decidiranom odgovoru Frane Grančića dobit će se odgovor  izaslanstvu radnika na posebnom sastanku.

     Imotski, kolovoz 2003.

Imotski je od ovog kolovoza bogatiji za nove i moderne poslovno-trgovačke prostore, ali i za 12 novih radnih mjesta.

Naime poduzetnik Mario Misir otvorio je na predjelu Kaldrma u Glavini Donjoj kod Imotskog suvremeni prodajni prostor sa oko 4,5 tisuća metara otvorenog i 2 tisuće metara četvornih zatvorenog  poslovnog prostora. Termin d.o.o. specijaliziran je  za prodaju kućnog tehničkog materijala, rezervnih dijelova za centralna grijanja, željezariju, kao i trgovinu boja i elektro materijala.

-Uložio sam u poslovno prodajni prostor  oko 1,5 milijuna eura, smatrajući u prvom redu da je Imotskom takvo nešto potrebno. Za sada sam uposlio 12 mladih i sposobnih ljudi, a nadati se da će posao krenuti, pa će novih radnih mjesta biti još više, izjavio nam je prigodom svečanog otvaranja vlasnik Termina Mario Misir.

Uz nazočnost brojnih gostiju, poslovnih partnera, nove poslovne prostore otvorio je predsjednik Gradskog vijeća grada Imotskog Željko Petric, a objekt je blagoslovio imotski dekan fra Ante Babić.

     Imotski, kolovoz 2003.

OVOG LJETA S VINJANSKIH NJIVA

Za tržište 300 tona lubenica

IMOTSKI - Brojni poljoprivrednici iz Vinjana Donjih i pored nepogodnih vremenskih uvjeta, pogotovo dugotrajne suše, ove će godine na tržište ponuditi oko 30 vagona kvalitetnih lubenica. Svakodnevno se po poljima zasađenim lubenicama može vidjeti i staro i mlado pri berbi, a uz prometnicu Imotski — granica BiH već su mnogi štandovi gdje Vinjančani prodaju ove slatke plodove ljeta. No, i pored toga što je urod lubenica nešto manji nego lani, ovdašnje poljoprivrednike baš kao i svake godine brine kako plasirati na tržište i prodati lubenice. Lani je Todorićev "Konzum" došao kao spasitelj nekoliko puta, otkupivši velik dio lubenica, i to Vinjančani nisu zaboravili. Prema informacijama ove godine također je Konzum obavljao nekoliko otkupa.
— Svaka čast Todoriću, jednim dijelom nas je spasio — veli uzorni poljoprivrednik Vice Bušić. Cijena od 1,30 kuna po kg je cijena koja, ako bi nam se uzimao veći dio naših proizvoda, zadovoljava. Šteta što nemamo nekakvu svoju zajedničku udrugu poljoprivrednika, primjerice, ispred grada Imotskog, koja bi nas zastupala upravo kad je u pitanju organizirani otkup. Ovako smo prisiljeni moljakati, čekati i strepjeti. A velika je šteta da se ove kvalitetne lubenice ne nađu na stolovima hrvatskih potrošača.
— Kupujmo zdravo — vinjansko, hrvatsko — veli Vice. Nismo mi protiv konkurencije, ali zaista ovo što nudimo s vinjanskih polja, i ne samo lubenice, već i ostalo povrće, zasigurno može zadovoljiti i europske kriterije.

     Imotski, kolovoz 2003.

IZBOR 15 RADNIKA CARINARNICE UZBUDIO JE DUHOVE U IMOTSKOME

Carinjenje carinika

U Imotskome su se proširile vijesti o tome kako su u Carinu primljena uglavnom djeca dobrostojećih Imoćana, kojima je već sada egzistencija osigurana, a da su odbijenicu dobili mnogi koji su ne samo zadovoljili uvjete natječaja nego su gotovo socijalni slučajevi

pišu Braco ĆOSIĆ i Marija BRNIĆ

Natječaj Ministarstva financija za prijam 15 djelatnika u imotsku carinarnicu, koji bi pokrili pet novih carinskih punktova na granici sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, na širem području Imotske krajine od Slivna do Studenaca, iako je okončan, još je temom dana u Imotskom i Imotskoj krajini. Prema našim saznanjima, na natječaj se javio izniman broj Imoćana, njih blizu stotinu.
Tek nakon dobivanja pozitivnih, odnosno negativnih odgovora od Ministarstva, proširile su se vijesti o tome kako su u Carinu primljena uglavnom djeca dobrostojećih Imoćana, kojima je već sada egzistencija osigurana, a da su odbijenicu dobili mnogi koji su ne samo zadovoljili uvjete natječaje, nego su skoro pa socijalni slučajevi. U prilog ovome ide i hitna reakcija imotske Hvidre i Udruge Imotski sokolovi koji su se oglasili nakon saznanja tko je sve primljen po natječaju.
Predsjednik imotske Hvidre Ante Puljiz Zlatak izjavio nam je da Hvidra i Udruga Imotski sokolovi ne žele ulaziti u rad nadležnih koji su odlučivali o prijamu, jer to nije njihov posao, ali da sugeriraju svim svojim članovima i ostalim imotskim braniteljima da se žale, jer očito prilikom prijama nije se poštovao članak 38. o pravima hrvatskih branitelja.
— Sugeriramo svima onima koji nisu primljeni, a imaju status branitelja, da se žale jer smo uočili nepravilnosti — izjavio je Puljiz.
Razgovarali smo i s nekolicinom onih koji su dobili odbijenice s ovog natječaja. Svi odreda tvrde da s njima nije obavljen nikakav razgovor, primjerice, o poznavanju stranog jezika, već samo da su dobili pismene odbijenice.
— Neki spretni i sretni, čast iznimkama, uz nečiju obilatu pomoć dobili su posao. To što su ga dobili oni koji "imaju kruha svrh pogače" neka im bude, a mi ćemo ostati uspravni i na nogama — komentirali su nam.
I još nešto: Borisu Ćurkoviću iz Carinarnice Split postavili smo pitanje kako komentira natječaj te spekulacije o njegovoj neregularnosti. No, on nam je preko svoje tajnice odgovorio da oni s tim nemaju ništa te da je sve išlo preko Ministarstva financija u Zagrebu. Pokušaj da dobijemo ma kakav odgovor traje već gotovo puna tva tjedna. Sanja Marđetko-Kurečić, glasnogovornica ministra financija, uputila nas je na Carinsku upravu i na njezina ravnatelja Antuna Uljara, no on nije želio komentirati tvrdnje Imoćana o neregularnosti u izboru novih carinika.
Tajnica u Carinskoj upravi svakodnevno nam je odgovarala kako se komentar ravnatelja na naš upit "priprema". Međutim, izbjegavanje odgovora i šutnja ponekad govore više od riječi, što bi u ovom konkretnom slučaju moglo značiti da Imoćani vjerojatno ipak imaju razloga za bunt i prosvjede.

      Imotski, kolovoz 2003.

      Iskorak poduzetnika Ognjena Karana vlasnika «Delicije Maris» iz Krila Jesenica kod Omiša, da u suradnji sa vlasnikom hipermarketa Studenac u Imotskom Josipom Milovićem, u tom hipermarketu otvori ribarnicu bar po prvom danu njezina poslovanja očito je pun pogodak. Imoćani su naprosto razgrabili pola tone lubina, komarči i ostale svježe ribe.

Zasigurno ćemo svaki dan u Imotski dovoziti kako svježe ulovljenu ribu, tako i ribu s naših ribogojilišta. Poznavajući istančani osjećaj Imoćana prema ribi, mi ih nećemo iznevjeriti izjavio nam je Ognjen Karan

Otvaranjem moderne ribarnice u Imotskom, još više smo upotpunili asortiman artikala za potrebe naših mušterija. Uz mesnicu, pekaru i ribarnicu uskoro ćemo imati i pizzeriju, ali i dječji kutak sa igraonicom, kako bi roditelji mogli nesmetano ići u šoping, izjavio nam je Ivan Rušćić direktor maloprodaje Studenca.

 Imotski, srpanj 2003.

      Turistička zajednica grada Imotskog , bit će prvi organizator smotre imotskih proizvođača vina i njihovih proizvoda. Pod nazivom Dani Imotskih vina Cvit razgovora , ova zanimljiva turističko-gospodarska –propagandna smotra trebala bi svoje finale imati u subotu 30.kolovoza u ulici Ante Starčevića.

-Glavni  je ovo zaključak Druge sjednice Turističke zajednice Grada Imotskog održane u prekrasnoj Mozaik Sali PK Imota.

    Osim predstavnika Turističke zajednice i novinara, ovom po svemu ,zanimljivom dogovoru odazvali su se i petero registriranih proizvođača vina s područja Imotske krajine, PK Imota i četiri privatna proizvođača.-

-Ideja sama po sebi nosi  mnogo toga, riječi su predsjednika TZ Grada Ive Šućura. U prvom redu to je promocija nadaleko poznatih imotskih vina, ali i turistička propaganda Imotske krajine. Intencija je da ova smotra postane tradicijom, da nađe svoje mjesto u turističkom kalendaru ne samo Imotske krajine već i šire. Tu u prvom redu mislim na turističke destinacije nama bliske Jadranske obale. Vino je hrana, a imoćani znadu tu hranu dobro osmisliti i ponuditi, pa ćemo im i ovom smotrom pružiti priliku.

     Uz smotru vina Turistička zajednica namjerava organizirati i bogat kulturno zabavni program ,uz folklor, recitacije o vinu, te prigodne napjeve.

     Proizvođači vina uredit će tom prilikom ukusne štandove, te ponuditi degustaciju svojih proizvoda.

     Imotski, 05. srpanj 2003.

    U dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Imotskom održao se sajam digitalne fotografije.  Svoje proizvode predstavili su zastupnici Olympusa, HP-a te Gerikoma. Nazočni posjetitelji mogli su saznati sve o digitalnoj tehnologiji, pogledati novosti u ponudi ovih renomiranih tvrtki,  upoznati se s uređajima za ispis fotografija, te sve to i isprobati. Domaćin ovog zanimljivog događaja bila je imotska tvrtka Procesor Computers.

     Imotski, 10.lipanj

PRVA SJEDNICA TURISTIČKOG VIJEĆA IMOTSKOG

U potrazi za izvornim suvenirom

IMOTSKI — U Imotskom je održana prva sjednica novoizabranog Turističkog vijeća grada Imotskog. Predsjednik TZ-a Ivo Šućur obavijestio je članove Vijeća o nekim dovršenim ili započetim poslovima u kojima sudjeluje i Turistička zajednica. Primjerice, na poticaj TZ-a i čelnika grada, ponovno je osposobljena fontana u Ulici Ante Starčevića, a sve radove je besplatno izveo poduzetnik Željko Jelavić.
Isto tako, ubrzo će biti završeno postavljanje informativnih ploča na prometnicama. TZ bi ubrzo trebao dobiti i svoj ured u sklopu suvenirnice koja bi se trebala graditi na ulazu u Modro jezero, a tu bi se osim ureda trebale nalazi i WC kabine. Natječaj za gradnju ovih objekata, koji bi se trebali uklopiti u okoliš Modrog jezera, već je raspisan. Turističko vijeće donijelo je i odluku o raspisivanju natječaja za izradu turističkog vodiča Imotske krajine i to u papirnatom i digitalnom obliku kao i natječaj za izradu karakterističnog suvenira. Ovo je posebno zanimljivo jer su do sada svi pokušaji izrade nekog prospekta ili suvenira bili pojedinačni bez ikakvih kriterija tako da će se iz popriličnog šarenila ponude pojaviti konačno i pravi izvorni imotski suvenir kao i turistički vodič.
Osim ovoga, na sjednici je donesen i financijski plan do kraja godine, a isto tako određeni su i prioriteti o sudjelovanju u raznim projektima i manifestacijama koje najbolje promoviraju grad i turističku ponudu. Tako će u prvom redu TZ pomagati Imotska sila, Hrvatski mandolinski festival, imotsku Muku, Memorijalni nogometni turnir Brune Bušića kao i događanja vezana za Dan grada i organizaciju karnevalskih svečanosti. Sve ove manifestacije, istaknuto je, imaju svoju dugogodišnju tradiciju i TZ je i te kako zainteresiran za njihov daljnji razvoj.
Za kraj, članovi Vijeća TZ-a istaknuli su svoju potporu izgradnji tunela kroz Biokovo.

     Imotski, svibanj 2003.

Stečajni plan za Trimot nije prihvaćen

IMOTSKI — Skupština vjerovnika stečajnog dužnika Trimot d.d. u stečaju koja je održana 8. svibnja na Trgovačkom sudu u Splitu nije prihvatila stečajni plan koji je predočio stečajni upravitelj Zvonko Silić. Stečajni plan nisu prihvatili bivši uposlenici obrazlažući to činjenicom da im taj plan, a i prije samog glasovanja, nije bio dostupan, kao primjerice pojedinim čelnicima političkih stranaka u Imotskom. Isto tako bivši uposlenici i dalje inzistiraju na reviziji poslovanja Trimota d.d. u stečaju. Također je opunomoćenik predstavnika Ministarstva financija i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao najvećih vjerovnika Trimota, izjavio pred sudom da od Ministarstva financija i to baš ministar Mato Crkvenac nije dao suglasnost za prihvačanje plana, a upravo plan se i prihvača njegovim potpisom.
Na ročištu su bili i predstavnici uposlenih djelatnika Trimota koji su izjavili da su spremni odmah prihvatiti stečajni plan Zvonka Silića. Bivši uposlenici također su zatražili jamstva ministra Crkvenca da ukoliko se i prihvati stečajni plan i na neki način prolongira ili čak otpiše dio ili cijeli kredit od 12,5 milijuna kuna koji je država dala Trimotu za tehnološku obnovu da se i njima osigura iznos od 6,5 milijuna kuna koliko potražuju za isplatu otpremnina i zaostalih plaća. Inače, stečajni upravitelj Zvonko Silić obrazlažući stečajni plan izvijestio je sud da Trimot sa sadašnjim stupnjem proizvodnje, kvalitetom, plasmanom proizvoda, te ugovorenim poslovima može kvalitetno poslovati čime se i ostvaruju pretpostavke za izmirenje svih dugova stečajnog dužnika. Sud je nakon toga donio odluku o nastavku ročišta za 22. svibnja.

     Imotski, svibanj 2003.

Zaustavljena prodaja Imostroja

IMOTSKI — Jedan brzojav bez ikakva obrazloženja poslan od najvećih vjerovnika u postupku stečaja imotske tvrtke za posebnu vojnu namjenu Imostroj, Ministarstva financija i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na adresu Trgovačkog suda u Splitu i tamošnjeg stečajnog suca, po kojemu se ovi ne slažu s prodajom Imostroja poduzeću LAG d.o.o. iz Zagreba, samo je još više podigao ionako visoku temperaturu među devedesetak bivših djelatnika ovog poduzeća, ali i u Imotskom.
Naime, na četvrti natječaj za prodaju Imostroja, kada se njegova cijena s početnih 2,5 milijuna eura strmoglavila na 5,5 milijuna kuna, javila su se tri potencijalna kupca. Onaj tvrtke LAG iz Zagreba za bivše uposlenike bio je najprihvatljiviji jer je u ponudi stavljeno da će se nastaviti proizvodnja i uposliti 30 djelatnika. Taj stav predočen je stečajnom sucu i nitko u Imotskom ni u snu nije promislio da se neće prihvatiti ova želja uposlenika, i kada se očekivao pozitivan odgovor iz Zagreba, s ovim brzojavom uslijedio je šok:
"Ovo je nevjerojatno", komentari su bivših uposlenika Imostroja koji su bili duboko uvjereni da će se već poodavno ostavljeni strojevi u njihovu poduzeću pokrenuti i da će njih 30—ak konačno početi raditi. Očekivalo se također da će i neki od bivših zaposlenika dobiti otpremnine i zaostale plaće. No, ovo što je država odlučila preko Ministarstva financija i HZZO—a još više nas uvjerava da birokrati u Zagrebu ne znaju koliku štetu čine imotskom čovjeku, ogorčeni su bivši djelatnici. Kako smo informirani, sada kada su glavni vjerovnici odustali od davanja suglasnosti za prodaju, slijedi nova skupština vjerovnika, a ona je sazvana 3. lipnja, pa proces prodaje Imostroja ponovno kreće ispočetka. No, pitanje je hoće li već pomalo frustrirani potencijalni kupci više imati strpljenja za Imostroj i ove igre državnih institucija.

      Imotski, travanj 2003.

Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja prodaje tvrtke Imostroj Imotski d.o.o  u stečaju, konačno su pristigle i dvije konkretne ponude. Prva je Slavena Vukovića iz Zagreba koji za zemljište, zgradu, strojeve, opremu, licence i rezervne dijelove, odnosno cjelokupnu imovinu ove tvrtke nudi 4,7 milijuna kuna te mogućnost zapošljavanja tridesetak djelatnika. Prema ovoj ponudi tvrtka bi se nastavila baviti izradom viličara i minobacača, a pripremljeni su i neki drugi poslovni projekti.

 Druga ponuda koja je stigla iz poduzeća LAG iz Zagreba teška je 5,5 milijuna kuna, s mogućnošću zapošljavanja petnaestak djelatnika odmah, te još toliko u roku od 6 mjeseci. Ukoliko se prihvati ova ponuda, Imostroj bi se donekle tehnološki obnovio tako da bi bilo moguće pokretanje triju različitih programa, što bi jamčilo sigurnost rada tvornice, ali i mogućnost dodatnog zapošljavanja. Kako doznajemo, još je jedna tvrtka iskazala zanimanje za Imostroj, ali njihova ponuda nije pristigla niti je uplaćena jamčevina. Odluka o tome hoće li se i kome Imostroj prodati, donijeti će se 17. travnja na skupštini vjerovnika u Trgovačkom sudu u Splitu.

     Imotski, ožujak 2003.

Da je malo obiteljsko poduzetništvo, izvan ugostiteljstva i trgovine,  učinilo prve korake u Imotskom, svjedoči i primjer prve privatne putničke agencije, Perla-tours.

Poduzetni Imoćanin  Tihomir Lelas sa svojom obitelji već je odradio i prve korake u toj uslužnoj djelatnosti. Osim organiziranja turističkih putovanja, ekskurzija, prodaje avionskih karata, Tihomir je kupnjom modernog mercedesovog autobusa upotpunio već sada bogatu ponudu za svoje buduće klijente.

-Da, morao sam i kreditom i ušteđevinom odlučiti se na ovakav poslovni iskorak. Znadem da sam prvi i da su ovo sve pionirski potezi, ali se nadam da će imoćani prepoznati ovu vrstu ponude. Luksuzni autobus osnova je daljnjeg rada, veli Tihomir.

Tihomirov potez ima itekakva smisla. U prvom redu blizina poznatih turističkih destinacija na Jadranskoj obali, bogom dani prostori za razvoj seoskog turizma u Imotskoj krajini, imotska jezera kao prirodni biseri, bude nadu da će uspjeti u svojoj nakani da Imotsku krajinu približi turističkom tržištu.

Dakako da će mu u tome morati pomoći i lokalna samouprava, u prvom redu  konačnim raščišćavanjem stanja u Turističkoj zajednici grada Imotskog, te pružanjem ostale logistike.

      Imotski, 25.03.2003.

ZAKONSKA ODREDBA O FINANCIRANJU VATROGASNIH SLUŽBI U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE LOŠE SE ODRAZILA NA NJIHOV POLOŽAJ U IMOTSKOM

Plaće kasne, za prekovremeni rad ni kune

Nitko ne pita kako ćemo mi u Imotskom za vatrogastvo odvojiti nešto više od dva milijuna kuna, što je praktički trećina našeg proračuna - kaže Ante Lončar, gradonačelnik Imotskog

IMOTSKI — Dislociranje nekih za život bitnih institucija, primjerice predškolskog odgoja ili profesionalnih vatrogasnih postrojbi s državne razine na leđa lokalne samouprave, njihovo financiranje iz gradskih i općinskih proračuna u sredinama poput Imotskog, donijeli su i te kakve glavobolje. Naime, nakon donošenja zakona prema kojemu se iz sustava MUP-a Hrvatske izvlače profesionalne vatrogasne postrojbe i kao takve idu pod kapu lokalne samouprave u gradu Imotskom su donijele probleme. Ljudima kojih je većina odradila pošteno svoj posao u Domovinskom ratu, prelaskom u profesionalne vatrogasne zajamčena je egzistencija. No, država je oprala ruke i tu vruću temu u stvarnost prebacila i siromašnim sredinama poput imotske. Tako u Imotskom za svoju sudbinu strepi čak 22 djelatnika u javnoj profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi, koja je utemeljena upravo iz navedenih razloga.
— U zaostatku nam je jedna plaća, iz prošle godine dužni su nam još jednu, za više od 2000 radnih prekovremenih sati nas 20-orica nismo dobili ni kune, a prema predviđanjima lokalne samouprave još do kraja ove godine moguće je kako-tako isfinancirati našu djelatnost, jer država još participira s 50 posto naših troškova, no u 2004., a pogotovo 2005. godini kada cjelokupno financiranje ide na teret gradskog proračuna naša sudbina i sudbina naših obitelji je upitna — skoro u glas nam govore pripadnici javne vatrogasne postrojbe iz Imotskog.
- Svakodnevno smo u službi 12 sati, a po potrebi i više. Od početka ove godine imali smo čak 55 intervencija, a samo u razdoblju od 1. do 20. ovog mjeseca 30 intervencija. Kada se k tome uzme u obzir da se služimo starim i dotrajalim uređajima, te da ne pokrivamo samo područje grada Imotskog, nego i područja susjednih općina poput Runovića, Zmijavaca, Podbablja, Prološca, Lokvičića i ostalih dijelova Imotske krajine, da nam međuljudski odnosi na relaciji zapovjednik postrojbe i većina naših članova nisu na zavidnoj razini onda su problemi još sadržajniji — govore imotski vatrogasci.
— Zakon je jedno, a mogućnosti su drugo — riječi su imotskog gradonačelnika Ante Lončara. Država je oprala ruke od toga, donijela zakone, no nitko ne pita kako ćemo mi, primjerice, u imotskom za vatrogastvo odvojiti nešto više od dva milijuna kuna, što je praktički trećina našeg proračuna. Nitko ne želi ljude slati na ulicu, ali, primjerice, da u Zagrebu na jednog vatrogasca ide i do 100.000 kuna godišnje, a na našega u Imotskom, koji zasigurno radi u daleko težim uvjetima niti tisuću kuna, to očito nije pošteno — veli Lončar.
— Ti ljudi se moraju ostaviti na svojim radnim mjestima, jer su ugrožene njihove obitelji. Ja ću prvi, ali i svi oni koji rade u vatrogastvu Imotskog, a koji ima stogodišnju tradiciju, založiti se da se ne ugasi profesionalna postrojba — kaže legenda imotskog vatrogastva i zapovjednik DVD Imotski Ivica Čelan.
— Jest, država je to pitanje riješila i regulirala zakonom. Vjerujem da je teže u sredinama poput Imotskog isfinancirati te troškove. No, vatrogasne procjene ugroženosti grada Imotskog upravo govore da 20 profesionalnih ljudi tu moraju biti i lokalna samouprava dužna ih je financirati — rekao je glavni vatrogasni inspektor RH Mate Mrvelj.
Bilo kako bilo, sudbina imotske profesionalne vatrogasne postrojbe svakim danom je sve upitnija. Ostaje, dakle, jedino jedinicama kako gradske, tako i jedinicama općinskih lokalnih samouprava Imotske krajine sjesti za zajednički stol i pod hitno iznaći rješenja za njihovo financiranje.

     Imotski, 18.03. 2003.

IVO JUKIĆ, STEČAJNI UPRAVITELJI GRAĐEVINSKE TVRTKE IZ IMOTSKOG

Vodogradnja zrela za prodaju

Cijena s kojom ćemo izaći u drugom natječaju iznosi 2,5 milijuna eura, a Vodogradnju ćemo ponuditi isključivo kao gospodarsku cjelinu - kaže Jukić

IMOTSKI — Za nešto manje od mjesec dana imotska građevinska firma Vodogradnja d.d. u stečaju ići će po drugi put na prodaju.
— Stekli smo sve zakonske preduvjete da u suradnji sa stečajnim sucem uputimo po drugi put natječaj u sredstva javnog informiranja i tako Vodogradnju ponudimo potencijalnim kupcima — kazao nam je stečajni upravitelj Ivo Jukić.
— Cijena s kojom ćemo izaći u drugom natječaju iznosi 2,5 milijuna eura, a Vodogradnju ćemo ponuditi isključivo kao gospodarsku cjelinu. Znači, ponuditi i kamenolom, uređaje za izradu betonskih elemenata, za proizvod kamenih separacija, poslovne zgrade, te poslovno-parkirališni centar u Ulici kralja Zvonimira. Potencijalni kupac ima se obvezati završiti već započetu izgradnju toga za Imotski značajnog objekta, te predati poslovne prostorije onima koji su već davno uplatili novac za njih. Inače — veli nam stečajni upravitlej Jukić — Vodogradnja danas sa 30-ak djelatnika posluje uspješno. Podmireni su svi troškovi stečajnog postupka. Djelatnici redovito primaju plaću, a također i prema državi smo uredno izmirili sve obveze. Što se tiče otpremnina i zaostalih plaća bivšim djelatnicima, to smo uredno podmirili, dakako, da se sad čeka prodaja kako bi realizirali i drugih isplatni razred. Sve u svemu nadamo se da će se na drugi natječaj javiti ozbiljan kupac jer je Vodogradnja tijekom stečajnog postupka stekla sve pozitivne preduvjete da se proda i konačno stekne vlasnika — izjavio je stečajni upravitelj Ivo Jukić.
Imoćani, dakako, s nestrpljenjem očekuju prodaju Vodogradnje ponajprije zbog ogromnog kompleksa poslovno-parkirališnog centra u Ulici kralja Zvonimira koji u trenutačnom stanju na neki način predstavlja ruglo grada, ali je i njegova izgradnja i te kako potrebna kako bi se u velikoj mjeri riješilo pitanje parking prostora.

     Imotski, 04. 03.

U ORGANIZACIJI TZ IMOTSKOG I ŽUPANIJE

Predstavljen program razvoja agroturizma

IMOTSKI — U organizaciji Turističke zajednice grada Imotskog i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije u hotelu Zdilar u Imotskom održano je predstavljanje programa ruralnog i agroturizma. Nazočnima se obratio direktor Turističkog ureda Splitsko-dalmatinske županije Mili Razović, te Rafael Lozo, predsjednik TZ Imotski, koji je istaknuo da je i ovo predstavljanje programa agroturizma organizirano upravo zbog toga što Imotska krajina ima velike mogućnosti razvoja ovakvog vida turizma, koji u razvijenim turističkim zemljama ostvaruje i 25 posto udjela u ukupnoj turističkoj ponudi.

Nazočnim Imoćanima programe je predstavio Robert Bačac, stručni suradnik TZ Istarske županije, i to na primjeru Istre, regije koja je najnaprednija u razvoju ovakvog vida turizma. Nakon ovoga sudionici skupa, zajedno s predstavnicima putničkih agencija sa splitskog i makarskog područja, te Ivicom Kovačevićem iz Županijskog ureda za poljoprivredu, degustirali su poznate vrste vina u Vinariji Grabovac, vlasnika Ante Grabovca. Tu su osim opuštene atmosfere i dobre kapljice dogovoreni i konkretni poslovi o jednodnevnim izletima i obilasku imotskih prirodnih i kulturnih znamenitosti s degustacijom vina.

BIVŠI DJELATNICI "TRIMOTA" d.d. U STEČAJU UPUTILI SU DOPIS HFP-u, TRGOVAČKOM SUDU U SPLITU TE DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

Stečajni upravitelj izigrao je naše povjerenje

Radnici su tražili provedbu stečaja u našoj tvrtki, nadajući se da će preko suda prije naplatiti svoja potraživanja, a zapravo dobili smo da je sto naših kolega dobilo otkaz u stečaju

IMOTSKI — Bivši djelatnici Trimota d.d. u stečaju, nekadašnjega gospodarstvenog diva Imotske krajine, uputili su Hrvatskom fondu za privatizaciju, Trgovačkom sudu u Splitu, te Državnom odvjetništvu dopis u kojem izričito odbacuju predloženi stečajni plan poslovanja tvrtke za iduće tri godine, koji je Trgovačkom sudu u Splitu i Stečajnom sudu dostavio stečajni upravitelj Zvonko Silić.
— Nama dužnik u ove tri i pol godine trajanja stečaja nije isplatio naša potraživanja, te na zakazanom ročištu od 5. ožujka na Trgovačkom sudu u Splitu mi za taj plan nećemo glasovati. Za ove tri i pol godine stečaja dobili smo nekoliko "čvrstih" obećanja od strane stečajnog upravitelja od 2000. od 2002. godine da ćemo dobiti naša potraživanja, a dobili smo mrvicu, bolje reći ništa. Stečajni upravitelj nas je obmanuo, izigrao naše povjerenje, te mu više ne vjerujemo i odričemo, barem s naše strane, svako vođenje tvrtke. Radnici su tražili provedbu stečaja u našoj tvrtki, nadajući se da će preko suda prije naplatiti svoja potraživanja, a zapravo dobili smo da je sto naših kolega dobilo otkaz u stečaju, da su prodana tri vanjska pogona u Zagvozdu, Cisti Provo i Cisti Velikoj, da je prodana zaliha robe iz skladišta, napravljen trošak dobivanjem državnog kredita od 12,5 milijuna kuna, pa prema tome očito da su naše tvrdnje istinite. Ono što posebno bode oči u tabelarnim prikazima stečajnog plana za kojega nećemo glasovati, vidljivo je da bi mi bivši radnici kao vjerovnici imali namirenje od samo šest posto svojih traženja, što je za nas apsolutno neprihvatljivo.
Zbog toga tražimo od države kao većinskog vlasnika da dužniku u cijelosti otpiše dug, uspostavi novi menadžment (stečajnog povjerenika) koji bi u razdoblju od godinu dana bio obvezan izmiriti naša potraživanja, što mi smatramo da je moguće izvesti. Na kraju, poštovana gospodo, molimo vas da konačno riješite naša zakonom propisana prava i nemojte nas tjerati da budemo prisiljeni poduzeti krajnje mjere, jer ste vi vlasnici poduzeća i obvezni ste pronaći način izmirenja našega duga — stoji u pismu bivših djelatnika Trimota d.d. u stečaju poslanom na navedene adrese.

Zmijavci,  04. veljače 2003.

Otvoren novi pogon za proizvodnju kada

ZMIJAVCI — Pritiskom na automatsko dugme na jednoj od modernih masažnih kada Dane Gudelj, jedan od suvlasnika tvrtke za proizvodnju i montažu proizvoda od polimera i metala Did, svečano je pustio u rad novi pogon za proizvodnju i montažu kada od akrila i masažnih sustava u pogonu bivše tvornice Cetinka u rodnim mu Zmijavcima. Kruna je to višemjesečnih priprema u kojoj je sudjelovala i zmijavačka lokalna samouprava te vlasnici Montkemije iz Zaprešića, a ponajprije Dane Gudelj.
— Ovo je početak onoga što se kani učiniti u našim Zmijavcima, a to je stvoriti modernu tvornicu koja će proizvoditi i prodavati svoje proizvode ne samo u Hrvatskoj već i u susjednim državama ponajprije mislim u susjednoj BiH — istaknuo je u pozdravnom govoru prigodom otvaranja pogona u Zmijavcima Dane Gudelj.

— Za sada je zaposleno sedam ljudi, sve iz Zmijavaca, no čvrsto vjerujem da će ovaj pogon već krajem godine imati 30-ak zaposlenih. Inače, proizvodi Dida iz Zmijavaca proizvode se po najnovijoj tehnologiji svjetskih standarda. Ovdje nisu samo emocije u pitanju prema mojim Zmijavcima već je svakako prisutan i poslovni trenutak, jer želimo da proizvodi Zmijavaca budu prepoznatljivi na tržištu. Dakako, da otvaranjem ovog pogona dajemo primjer i ostalim poduzetnicima u drugim branšama da ulažu u Imotsku krajinu — izjavio je Dane Gudelj. Među brojnim uzvanicima u Zmijavcima na otvaranju pogona bili su Ivica Kovačević, pomoćnik pročelnika za gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije, Ivan Glavota, član Poglavarstva Splitsko-dalmatinske županije, Miroslav Karoglan, načelnik općine Zmijavci, a pogon je svečano blagoslovio mjesni župnik fra Vinko Prlić.

      Imotski, siječanj 2003.

TVRTKA STUDENAC U IMOTSKOM GRADI MODERAN TRGOVAČKI CENTAR

Otvara se 25 radnih mjesta

IMOTSKI — U Imotskom će do 1. ožujka novo radno mjesto naći 25 mladih ljudi koji su do sada godinama čekali posao na Zavodu za zapošljavanje. Ekskluzivna je to vijest za Imotski baš kao što bi bila vijest da se u Splitu, primjerice, otvara novih tisuću radnih mjesta. A vijest stiže iz trgovačkog lanca Studenac iz Splita, koji na području Dalmacije i dalmatinskih otoka ima oko 70 prodavaonica i koji upravo 1. ožujka otvara novi supermoderni trgovački centar na sjeveroistočnom ulazu u grad Imotski. Nije li najava uvođenja PDV-a u susjednoj Hercegovini, Imoćanima najatraktivnijoj šoping-destinaciji, pokrenula poduzetnike da baš u Imotskom, nekadašnjem trgovačkom središtu Dalmatinske zagore, otvaraju velike trgovačke kuće.
— Ni u kom slučaju — odgovara nam Josip Milavić, vlasnik i direktor trgovačkog lanca Studenac. — I ja i moja tvrtka ne bojimo se konkurencije, dapače, mislim da je ona najzdravija za "zdravlje džepa" potrošača, gdje će oni sami vidjeti i osjetiti gdje im odgovara kupovati. Odlučio sam se u ovaj moderni centar investirati čak milijun eura kako bih ga doveo u red najprimjerenijih u Dalmaciji. I da ne bi ispalo kako gledam s nekih licemjernih pozicija, kada sam se odlučivao za Imotski, u prvom redu nije mi bila zarada. Htio sam, a poznavajući istančani osjećaj ovdašnjih kupaca, ponuditi im nešto atraktivno uz pristupačne cijene.

      Tvrtka Studenac imat će u zakupljenom prostoru vlasnika Jure Jovića korisnog prostora oko tisuću metara četvornih. Osim trgovačkog dijela, budući centar imat će pizzeriju, vlastiti kafić, pekaru, itd., jednom riječju sve u skladu s modernim europskim standardima. U okružju centra, uz samu prometnicu Imotski—Posušje uredit će i moderni parkirališni prostor. Tako se Imotski, poslije lanca Tommy, obogaćuje još jednim ništa manje ekskluzivnim trgovačkim centrom.
Konkurencija tih trgovačkih divova dobra je za Imoćane, a posebice je važno otvaranje 25 novih radnih mjesta. Josip Milavić tvrdi kako je to samo za početak rada Studenca, a dalje će se taj broj i povećavati. Na 25 otvorenih radnih mjesta u ovu tvrtku pristiglo je nešto više od 400 molbi.

     Imotski, 08. siječnja 2003.

Imotski poljoprivrednici još izgleda nisu ili neće da prihvate poziv Ministarstva poljoprivrede o obveznom upisu u registar poljoprivrednih proizvođača, putem kojega bi mogli i koristiti poticaje za proizvodnju svojih poljoprivredih proizvoda.

Prema još uvijek neslužbenim statističkim podacima negdje oko tisuću Imoćana kojima je zapravo poljoprivreda jedinio zanimanje trebali su se upisati  u registar..Ova brojka iskalkulirana je na temelju dosadašnje suradnji poljoprivrednika sa PK Imota ,kada je u pitanju predaja grožđa, ali i prema ponudi određenih poljoprivrednih artikala na Imotskoj, ali i tržnicama diljem Hrvatske.

Ipak ,iako je rok za upis 30. siječnja,  do 7. siječnja u Uredu za gospodarstvo u Imotskom prema riječima voditelja ureda dipl.ing. Ante Rake upisalo se svega 26 poljoprivrednika, što je iznimno mali broj .

Upozoravam sve naše poljoprivrednike da izvrše upis na vrijeme, jer se rokovi do  31.siječnja neće  produživati, a svi koji svoje poljoprivredne proizvode nude tržištu ili pak traže poticaje dužni su se prijaviti.

U imotskom uredu za katastarske i geodetske poslove  također su začuđeni malim brojem onih koji su zatražili izvadke  za svoje poljoprivredne površine.

Do 7.siječnja u katastru je zatražilo zemljišno knjižni izvadak 107  stranaka, koji se imaju namjeru upisati u registar, a ima i zahtjeva za promjenu zahtjeva gdje se ljudi žele upisati u svoje ime. Osobno smatram da je to premali broj, s obzirom da je rok 31.siječnja, znači svega ostaje dvadesetak dana. Zato i pretpostavljamo da će gužve biti velike, no mi kako smo kompjuterizirani sve podatke strankama možemo brzo dati -  riječi su Ljilje  Pezer voditeljice Ureda za Katastar-

-Ja mislim da je Imotski, bez obzira što je poljoprivredno područje malo koristilo poticaje države. Ovo je novina za ovo područje, jer država misli uvesti jedan kvalitetniji način evidencije poljoprivrednih površina, pa je možda to  što je novost, zbunilo naše ljude. Pozivam imotske poljoprivrednike da se upišu u upisni ,jer on ima višestruku korist osim poboljšanja evidencije tu je i mogućnost dobivanja poticaja od države, a mi zamo što poljoprivreda znači za imotskog čovjeka, riječi su saborskog zastupnika i uzornog vinogradara Ante Grabovca iz Prološca .

DOBRA VIJEST ZA DJELATNIKE IMOTSKE TVRTKE U STEČAJU

Radnicima Agrokoke isplaćena druga plaća

Prodaji Agrokoke problem stvara bjelovarska Prerada tražeći naplatu od sedam milijuna kuna plus devet milijuna kuna kamata, ali je najveći problem što se ne zna čije je zemljište na kojemu su hale i poslovni prostori

S raspisivanjem natječaja za prodaju Agrokoke bit će i te kakvih problema. Čak je i Državno odvjetništvo stvar uzelo u svoje ruke, pa očekuje i njihovo izvješće. Riječi su to stečajnog upravitelja imotske Agrokoke prof. Marka Bitange, s kojima se obratio u subotu uposlenicima prigodom isplate druge plaće, što je za imotske prilike svakako vijest dana.
— I ovu plaću, kao i prethodnu, isplatili smo djelatnicima iz naših zarađenih sredstava. Ona je u prosjeku negdje oko dvije tisuće kuna i mislim da smo, za razliku od nekih drugih imotskih tvrtki koje su u stečaju, ipak Božić i Novu godinu našim djelatnicima učinili ljepšim — riječi su prof. Bitange.
— Moramo ovdje istaknuti da nam je na ruku išao i Grad Imotski i njegov gradonačelnik Lončar prolongiranjem isplate za komunalnu nadoknadu, koja je, to moram istaknuti, poprilično velika. Trideset tisuća kuna je za tvrtku u stečaju poput Agrokoke uistinu veliki iznos. Što se, pak, tiče prodaje Agrokoke, probleme nam stvara bjelovarska Prerada tražeći naplatu od sedam milijuna kuna plus devet milijuna kuna kamata. Oni jesu glasovali na stečajnom sudu protiv prodaje. No, to ćemo još kako tako riješiti, ali je sada najveći problem što se ne zna čije je zemljište na kojemu su naše hale i poslovni prostori. Dakle, Državno odvjetništvo će to istražiti. Inače, od šest naših hala četiri su u dotrajalom ruševnom stanju te mi i da hoćemo obnavljati jato kokošiju, nemamo ih gdje staviti — izjavio je Marko Bitanga.
Na susretu s djelatnicima Agrokoke čule su se i zanimljive izjave poput onih da su Agrokoki dužni i MORH, dubrovački Medijator, čak i Dubrovačka banka, te još neki, i da se sada traga za papirnatom dokumentacijom oko tih dugovanja. Također je u tijeku i sudski spor s nekadašnjim direktorom Agrokoke Polićem iz Žrnovnice koji je u samo tri mjeseca "direktorovanja" prodao poslovne prostore u Splitu jednoj tvrtki iz Dubrovnika.

     Imotski, 16.12. 2002.

"Imostroj" ponovno na natječaj za prodaju

IMOTSKI — Tražimo raspisivanje još jednog natječaja za prodaju "Imostroja" po cijeni od 2.080.901,16 eura plus vrijednost strojeva koji nisu pod hipotekom, ali da se smanji cijena nekretnina, potom tražimo obvezni nastavak proizvodnje jer za to postoje realni uvjeti te da se budućem kupcu da koncesija na tri godine za isplatu otpremnina i zaostalih plaća onim djelatnicima koji bi ostali u procesu proizvodnje, a onima koji ne bi htjeli prihvatiti nastavak rada isplatu odmah po preuzimanju firme.
Zaključak je to sa izvanrednog zbora bivših uposlenika imotske firme za posebnu namjenu "Imostroj" održanog u nedjelju poslijepodne u krugu firme. Djelatnici, njih 30-ak zajedno sa odvjetnikom Markom Perkušićem time su odgovorili na zamolbu stečajnog suca i stečajne upraviteljice Anči Bašić da nakon neuspjele četvrte prodaje sami sugeriraju što dalje sa njihovom firmom. Podsjetimo, u prvom natječaju istaknuta cijena Imostroja je bila 2.884.000 eura, u drugom 2,2 milijuna eura, te u trećem i četvrtom 1.8 milijuna eura te da se na te natječaje nije nitko ozbiljan javio za kupnju. Ono što hrabri jesu tvrdnje dijela bivših uposlenika da se ozbiljan kupac još uvijek može naći, a to će sugerirati i stečajnoj upraviteljici za koju djelatnici jednoglasno tvrde kako svojim dosadašnjim radom nije dorasla izazovu zvanom stečaj "Imostroja".

Vodogradnju nitko neće ni za 1.500.000 eura

Ponovni natječaj Vodogradnja će objaviti početkom iduće godine - Stečajni upravitelj Trimota Zvonko Silić treba izraditi prijedlog stečajnog plana koji će zadovoljiti potrebe vjerovnika, nakon čega će se 4. veljače glasovati o njemu

Na Trgovačkom sudu u Splitu jučer se po tko zna koji put raspravljalo o sudbini imotskih tvrtki u stečaju, Vodogradnji i Trimotu. Otvorene su ponude na prvi raspisani natječaj o prodaji Vodogradnje, tvrtke za eksploataciju kamena i kamenih separacija te izradu betonskih profila. No na natječaj se nitko nije javio. Istaknuta je cijena od 1.250.000 eura za prodaju pogona za proizvodnju kamenih frakcija, upravne zgrade, eksploatacijskog polja s pripadajućom opremom. Za poslovni centar u Ulici kralja Zvonimira istaknuta je cijena od 245.858 eura, s time što na dio prostora u poslovnom centru izlučno pravo imaju neki građani koji su već uložili određeni novac za kupnju poslovnih prostora.
- Na žalost, nitko se nije javio, no mi idemo s novim natječajem i novom prodajom s nešto nižom cijenom, a sve u dogovoru sa stečajnim sucem i mislim da će natječaj izaći već početkom sljedeće godine, izjavio je stečajni upravitelj Vodogradnje Ivo Jukić. U slučaju Trimota stvari stoje nešto drugačije. Naime, nakon neprihvaćanja jedine pristigle ponude na posljednji natječaj pridošle od tvrtke Glatex iz Klagenfurta-Austrija čiji je navodno vlasnik jedan Sinjanin, teške dva milijuna kuna, najveći vjerovnik država te bivši uposlenici glatko su je odbili. Stečajni sudac dao je nalog stečajnom upravitelju Zvonku Siliću da u roku od 45 dana izradi nacrt stečajnog plana u obliku koji će biti najpovoljniji za namirenje vjerovnika, nakon čega će se na novom ročištu 4. veljače sljedeće godine glasovati o tome planu.
Prema saznanjima, država je već spremna odgoditi na dvije godine vraćanje kredita datog Trimotu od 12 milijuna kuna, s time da se iz tekućeg poslovanja pokušaju namiriti potraživanja bivših uposlenika.
Na pitanje kako ocjenjuje nove odluke stečajnog suca, stečajni upravitelj Zvonko Silić odgovorio je da ne kani davati nikakve izjave do god se budu pitali bivši uposlenici o stanju u Trimotu, posebno predstavnici bivših djelatnika Petra Divića, koji je izjavio da je sada stanje u Trimotu gore nego prije uvođenja stečaja.

     06.12. 2002.

Bez ponuda za kupovinu "Imostroja" d.d. u stečaju

Na skupštini vjerovnika, održanoj dana 06. prosinca 2002. u stečajnom postupku nad dužnikom Imostroj d.d. u stečaju Imotski, stečajna upraviteljica  Anči Bašić izvijestila je stečajne vjerovnike da na objavljeni oglas o prodaji imovine dužnika nije zaprimljena niti jedna ponuda, a niti je uplaćena potrebita jamčevina pa se ima smatrati da je navedena prodaja neuspjela.  Također, stečajna upraviteljica obavijestila je vjerovnike da je obavila razgovore s nekolicinom potencijalnih investitora, ali da su neki od njih u potpunosti odustali, a pojedini iskazuju interes, bez konkretnih ponuda. Svakom od njih otvorena je i mogućnost uzimanja Imostroja d.d. u stečaju u zakup.

Punomoćnik većine stečajnih vjerovnika odvjetnik Marko Perkušić predložio je da se stečajnim vjerovnicima ostavi rok od 30 dana u kojem će roku upravo stečajni vjerovnici sudu iskazati konkretan prijedlog glede daljnje prodaje imovine dužnika. Taj prijedlog je prihvaćen od strane stečajnog suca Damira Čudine i ostalih vjerovnika.

            Stečajni vjerovnici su dužni do 9. siječnja dostaviti prijedlog o daljnjoj prodaji imovine Imostroja d.d. nakon kojeg će se donijeti odluka o novom krugu prodaje imovine dužnika.

    05.12.2002.

Ne damo "Trimot" za dva milijuna kuna!

IMOTSKI — U Imotskom bi se mogao dogoditi Sisak, a kakva je socijalna situacija moglo bi čak biti drastičnije. Poruka je to dijela bivših djelatnika najveće imotske gospodarstvene tvrtke "Trimot", nakon otvaranja ponuda za prodaju te tvornice objavljene u drugom natječaju. Naime, na ponovljeni natječaj u srijedu je u krugu tvornice u nazočnosti dijela bivših djelatnika otvorena samo jedna ponuda za prodaju "Trimota" i to tvrtke "Glatex" iz Klagenfurta — Austrija. Tamošnji potencijalni kupac nudi za kupnju "Trimota" dva milijuna kuna (!), što ni izdaleka ne zadovoljava potraživanja bivših djelatnika koja prelaze negdje oko osam milijuna kuna. Po riječima stečajnog upravitelja Zvonka Silića, ponuda ne zadovoljava ni sveukupna dugovanja koja su se prilikom ulaska u stečajni postupak kretala oko 50 milijuna kuna.
— Sve će se znati 16. prosinca na Trgovačkom sudu kada će vjerovnici odlučiti hoće li prihvatiti ponudu ili ne — riječi su stečajnog upravitelja Zvonka Silića.
Inače, ogorčeni djelatnici uglas su izjavili da im je dosta više obmanjivanja i čekanja njihova mukom stečenog novca, te da pored neprihvaćanja ponude namjeravaju okupirati svoju bivšu tvornicu i prekinuti proces proizvodnje.
— Neka oni u Zagrebu čuju što se to događa u Imotskom — poručuju ogorčeni djelatnici "Trimota". Inače, ako vjerovnici ne prihvate ovu jedinu ponudu slijedi zakonski postupak o izradi stečajnog plana, po kojem bi dionice "Trimota" išle u ruke vjerovnika. Hoće li se to dogoditi ili ne, te hoće li najave bivših djelatnika o blokadi djelatnosti u tvornici biti ostvarene ostaje vidjeti.

      12. studeni 2002.

        Investicijom od pola milijuna eura, autoprijevoznička tvrtka “Autopoduzeće” iz Imotskog, kupila je dva luksuzna autobusa marke “Neoplan – Citylane”. Autobusi će uskoro prometovati na međugradskim i  međunarodnim linijama. Za spomenuti je da jedan od njih ima i uređaj za navođenje, alarmni sustav te da su povezani mobitelskim vezama. Dakako, ističu u Autopoduzeću, ovo je iskorak u poboljšanju usluge putnicima, ali i iskorak u utrci na sve većem i konkurentski izbrazdanom tržištu.

Imotski, rujan 2002.

     Po svemu sudeći stečajni postupak u Imotskoj Agrokoki, krenuo je vrlo uspješno. Naime, koliko doznajemo od stečajnog  upravitelja prof. Marka Bitange, za koji dan u neke od napuštenih hala ove firme stiže pedesetak tisuća nesilica iz Italije.

-Smatrao sam, ulazeći kao stečajni upravitelj u već dobro urušenu firmu, da je jedini izlaz  pokušaj oživljavanja proizvodnje, jer sam duboko uvjeren da Agrokoka može opstati. I ne samo to, već je i svako novo radno mjesto u gospodarstvenom sivilu Imotske krajine dobrodošlo. U suradnji sa firmom Perišić, uskoro ćemo u nabaviti 50 tisuća nesilica, koje bi trebale pokrenuti  naše  potencijale. Dakako da ću i tijekom stečajnog postupka nastojati još više živjeti proizvodnju, riječi su prof. Marka Bitange.

Spomenimo da je Agrokoka nakon dubioza nastalih dugogodišnjim  lošim poslovanjem zapala u iznimne poteškoće, pa je stečaj ove firme bio i jedini način da se kako tako pokuša iznaći rješenje  za ovu nekada vrlo uspješnu imotsku proizvodnu firmu. Imotski je, dakako, ovu vijest o prvoj investiciji Agrokoke nakon ulaska u stečaj, pa i činjenicu da su se  za kupnju  firme Trimot   javila dva ozbiljna inozemna kupca , primio s dozom optimizma. Hoće li se već godinama uspavano imotsko gospodarstvo bar na ova dva primjera probuditi ostaje vidjeti.

     Proložac, kolovoz 2002.

     Po svemu sudeći imotski poljoprivrednik iz Prološca Miće Blažević, trenutačno je jedini ponuđač svježih tek ubranih artičoka na Jadranskoj obali. Kako je sezona ovog delikatesnog povrća u primorskim mjestima već obavljena do sredine svibnja, prvi pokušaj sa sadnjom artičoka u Imotskoj krajini, donio je i prve rezultate.

      Artičoke su mi došle na rod  i to vrlo kvalitetni i veliki plodovi, veli nam Miće kojega smo zatekli u drugoj berbi. Kako mi je ovo prvo iskustvo  sa artičokama , tako mi je prvo iskustvo i sa njihovim plasmanom na tržište. Ja znam da je to traženi prehrambeni artikl, posebno kod talijana kojih je puna Jadranska obala, pa putem svojih veza i poznanstava plasiram friške artičoke. No, dakako, ako se odlučim saditi artičoku i dogodine i to na većim površinama ,zasigurno ću morati bolje organizirati marketinšku službu u kući, veli nam Miće.

Opsadno stanje vladalo je u petak u jutarnjim satima ispred imotske tvrtke Imostroj u stečaju. Naime, negdje oko 7,30 sati ispred ulaznih vrata tvrtke, na kojoj već nekoliko godina stoji čelična sajla sa katancem, koju su postavili uposlenici, kako bi spriječili iznošenje vrijednih strojeva iz proizvodnih hala, došla su dva kamiona bosansko hercegovačkih registracijskih oznaka i jedan kamion sa dizalicom ZG oznaka . U pratnji ovog neobičnog konvoja bila je i stečajna upraviteljica Imostroja gospođa Anči Bašić. Kako je u međuvremenu pred krug tvornice došlo i nekoliko policijskih automobila sa , za imotske prilike vrlo značajnim  policijskim snagama, očito je bilo vidljivo da će se iz tvorničkih hala utovarati strojevi. Svojim vezama koje su očito vrlo dobro funkcionirale u samo tridesetak minuta ispred kruga Imostroja pristiglo je tridesetak djelatnika  koji kao vjerovnici već godinama čekaju isplatu zaostalih plaća i otpremnina. U njihovom društvu bili su i članovi njihovih obitelji, pa čak i malodobna djeca. Ubrzo je pred kapijom Imostroja postavljen živi ljudski zid koji je sprječavao pristigle djelatnike iz kamiona i stečajnu upraviteljicu da izvrše svoju nakanu odvoženja šest vrlo skupih strojeva iz tvorničkih hala.

Kako se svakim trenutkom situacija pogoršavala, a stečajna upraviteljica tražila je zaštitu policije za izvršenje svojih nakana, ipak je prevladao razum, pa su djelatnici policije, kada im je ing. Anđelko Luetić predočio faksimil krivične prijave od 17.lipnja protiv stečajne upraviteljice i ostalih po njima odgovornih za agoniju Imostroja , jednostavno smirili situaciju. Uvidjevši da su ogorčeni djelatnici spremni na sve kako bi spriječili iznošenje strojeva, stečajna upraviteljica Anči Bašić ne želeći polemizirati sa djelatnicima, udaljila se iz kuga Imostroja. Dakako sa njom i šleperi i kamion.

-Ovo je već prešlo u otvoreni sukob sa stečajnom upraviteljicom, čiju smo smjenu već zatražili preko Stečajnog suca gospodina Čudine iz Splita, no nitko nam na to nije reagirao, riječi su Veljka Jelinića bivšeg djelatnika Imostroja i jednog od bivših sindikalnih povjerenika. Vrijednost naše firme nakon trećeg natječaja pala je za 600 tisuća eura, sada se selektivno hoće prodati ili otuđiti najbolji strojevi. Ako oni odu može se tvornica prodati za kunu, a time će i naša potraživanja i otpremnine otići u vjetar.

Mi ćemo ustrajati u nakani da se očuva tehnološka cjelina tvornice veli Bariša Žužul ogorčen na ponašanje stečajne upraviteljice, koja se kako kaže nije udostojila bar obavijestiti djelatnike što namjerava učiniti.

IMOTSKE TVRTKE U STEČAJU TRAŽE KUPCE

"Imostroju" pala cijena za čak 600
tisuća eura

U odnosu na prvi natječaj, kada je "Imostroj" ponuđen za 2.100.000 eura, u trećem pokušaju prodaje istaknuta je cijena od 1.500.000 eura - Prodaja čeka i "Agrokoku", "Trimot"...

IMOTSKI — Stečajevi u imotskim tvrtkama polako se, ali, rekli bismo, sigurno, približavaju svojemu završetku. Najnoviji stečaj otvoren u imotskoj Agrokoki donio je do sada, kako to ide tijekom stečajnog postupka, otkaze za oko 70-ak djelatnika, dok ih je desetak stečajni upravitelj prof. Marko Bitanga ostavio kako bi se mogla koliko-toliko nastaviti proizvodnja. Za 8. srpnja najavljeno je prvo ročište oko Agrokokina stečaja i, koliko do sada imamo informacija, Agrokoka bi išla u prodaju, ali u kompletu. Također, prema nekim informacijama, trenutačni proizvodni pogoni, kao i opskrba nesilica hranom i prodaja jaja, prepušteni su jednom privatniku iz Čišle kod Omiša. Ono što imotsku javnost posebno intrigira jest već treći po redu natječaj za prodaju imotskog Imostroja. U prvom natječaju, gdje je istaknuta cijena od 2.100.000 eura, od potencijalnih kupaca nitko se nije javio. U drugom cijena je smanjena na 1.800.000 eura, ali ponovno se nitko nije javio. Nezadovoljni djelatnici, koji su jedni od značajnih vjerovnika u stečajnom postupku, odlučni su da se selektivno ne prodaju strojevi iz Imostroja kako bi se sačuvala tehnološka cjelina. Treći natječaj, koji je upravo izišao prije nekoliko dana, istaknuo je ukupnu cijenu Imostroja na 1.500.000 eura, što je za 600.000 eura manje nego u prvom natječaju. Javno nadmetanje održat će se 16. srpnja u sjedištu stečajnog dužnika u Imotskom, pa će vrlo zanimljivo biti kako će reagirati i stečajna upraviteljica Anči Bašić, čiju su smjenu tražili nezadovoljni djelatnici Imostroja.
Kad su u pitanju imotski stečajevi, veliko iščekivanje vlada i oko natječaja za prodaju imotskog Trimota. Tko će se javiti i hoće li potencijalni kupac prihvatiti ponuđenu cijenu, uskoro će se vidjet, a po našim informacijama ozbiljnih kupaca ima čak i iz inozemstva.
Što je s prodajom Vodogradnje, pitaju se Imoćani, jer nikakva razloga nije bilo da se i za tu tvrtku ne raspiše natječaj. Što se tu čeka, pitaju pogotovo mnogi potencijalni kupci poslovnog parkirališnog centra u Ulici kralja Zvonimira, koje je trenutačno ruglo grada, a s investicijama zainteresiranih privatnika Imotski bi dobio vrlo značajan trgovački i poslovni kompleks s nizom novih radnih mjesta.

Ulaskom Hrvatske u WTO, njenim svakodnevnim približavanjem Europskoj uniji, dakako da se iz korijenja mijenjaju ne samo pristupi ponašanja Hrvatske u Svijetu, već se intenzivno mijenjaju i prilagođavaju Europskim standardima  razna tehnološka dostignuća razvijenih zemalja Zapada..

Ovdje bilježimo novu tehnologiju postavljanja metalnih stupova u vinograde i voćnjake, koju je Europa prihvatila već dugi niz godina, a koja polako osvaja i domaće tržište.

Specijalizirana firma «Metind d.oo.» iz Muća u suradnji sa svojim budućim distributerom i montažerom ovih stupova  za područje Imotske krajine «Agrokokom d.oo.» predstavila je  montažu metalnih stupova u vinogradima na području Imotske krajine.

.U odnosu na drveni ili betonski stup, postiže se dvostruko veća bočna stabilnost, a vijek trajanja ovih stupova je 30 godina. Ono najinteresantnije jeste brza i jednostavna montaža, pa tako  za 3-4 sata na hektar vinograda može se  montirati čak 900 stupova.

 Na traktor se montira uređaj s hidrauličnim pogonom za pritiskanje  stupova. Vinograd se iskolči, povuče se traka  i onda se na njegovim rubnim dijelovima ,također pomoću posebnog vijka u zemlju jednostavno uvrte metalni držeći klinovi, posebni osigurači za držanje stabilnosti stupova. Potom se metalni stupovi na pritisak uvlače 50-70  centimetara u zemlju, izniveliraju se i zategnu. Nakon postavljanja stupova rasteže se žica koja se učvršćuje i regulira  posebnim vijcima na posljednjem stupu.

Spomenimo na kraju da se ovi čelični stupovi osim u vinogradima, mogu primijeniti u voćnjacima, pašnjacima za ograde, te u domaćinstvima na selu kao zaštita za vrtove, zelene površine i slično.

Prigodnom svečanošću u Imotskom je otvoren moderni diskont «Bobisa», nekadašnjeg ponosa Dalmatinskog  slatkog kulinarstva. Kako je znano «Bobis» je kupio hrvatski biznismen Ivica Todorić, a potom ga je i prodao zagrebačko-splitskom poduzetniku Siniši Škari. I upravo taj poduzetnik, namjerava u Imotskom s Bobisom  krenuti u jedan novi poduzetnički iskorak.

-Moj cilj je da u svakom dalmatinskom mjestu otvorimo ne samo prodavaonicu Bobisovih slastica , već da svako mjesto dade svoj slatki specifikum Bobisovoj ponudi. Konkretno u Imotskom smo otvorili uistinu moderan objekat, ali uskoro namjeravamo krenuti i sa proizvodnjom nekih autohtonih slastica sa ovoga područja. U prvom redu želimo jedan izniman recept pravog Imotskog rafiola ponuditi širem tržištu. Nadam se da će i službe naše Županije zadužene za razvoj malog poduzetništva prihvatiti moje programe te me u tom pogledu i pratiti. U Imotskom, znači, danas-sutra u proizvodnji rafiola ,te još jednog slatkog proizvoda posao bi moglo naći desetak Imoćana, riječi su vlasnika «Bobisa» Siniše Škare.

Inače, novi diskont «Bobisa» otvoren je u ulici Kralja Zvonimira, a osim ponuda slastica, njegovo osoblje nudi i povoljne aranžmane za organizaciju rođendana, posebno za najmlađe  te i druge zanimljive susrete .