06. siječnja 2009.

    Prema službenim podatcima Turističke zajednice Imotski, tri imotska hotela i jedan pansion tijekom 2008. godine ostvarili su 7033 noćenja što je za 14% više od rekordne 2007. godine kada je zabilježeno 6167 noćenje. Dok je broj noćenja domaćih gostiju ostao na razini 2007. godine, veliki porast bilježimo u povećanju broja noćenja inozemnih gostiju i to s 669 noćenja u 2007. na 1571 noćenje u 2008.

Ukupan broj gostiju koji su koristili smještajne usluge imotskih hotela i pansiona je 3768 što je za 12% više od 2007. godine. Od ukupnog broja gostiju 2984 su domaća, a 784 strana gosta.

18. studenog 2008.

      Do kraja ovoga tjedna izvršiti će se sve pripreme za početak radova na izgradnji zgrade Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Imotskom. Investicija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Županije i Zavoda za javno zdravstvo iz Splita  nešto je veća od 4,5 milijuna kuna i to je u posljednjih tridesetak godina i najveće ulaganje u zdravstvene objekte u Imotskoj krajini.

-Nastavni zavod za javno zdravstvo imati će od 530 četvornih metara s prizemljem i prvim katom te s mogućnošću nadogradnje. Osim prostora za epidemiološku službu u njemu će biti i školska medicina, prostori za prevenciju bolesti ovisnosti, te mikrobiološki laboratorij. Umnogome će koristiti u preventivnoj zaštiti pacijenata s područja Imotske krajine, ali i susjedne Bosne i Hercegovine. Također, važno je istaknuti da ćemo time i uštedjeti jer će se sve pretrage u sferi epidemioloških ispitivanja ubuduće obavljati u Imotskom. Do sada smo za to pacijente slali u Split - riječi su ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Berislava Pelivana.

Nastavni zavod za javno zdravstvo gradit će se u okružju Imotskog Doma zdravlja, a pored njega uredit će se i toliko potrebni parking prostor.

Kako se uskoro očekuje i gradnja novih prostora za hemodijalizu također u okružju sadašnjeg Doma zdravlja već slijedeće godine, Imotsko zdravstvo moglo bi biti konačno na razini hrvatskih zdravstvenih standarda.

BRACO ĆOSIĆ

06. studenog 2008.

    U Imotskom je u prvih 10 mjeseci ove godine ostvareno 6181 noćenje, što je za 13,4 % više nego u istom razdoblju lani kada je ostvareno 5450 noćenja. Dok je broj domaćih noćenja otprilike ostao na razini prošlogodišnjih, porast je osjetan u broju gostiju i broju noćenja stranaca. Tako je usluge imotskih hotela u prvih deset mjeseci ove godine koristilo 776 stranih gostiju koji su ostvarili 1559 noćenja. Prošle godine u prvih deset mjeseci bilo je 334 strana gosta s 662 noćenja. Na početku godine Turistička zajednica Imotski prognozirala je 7000 noćenja u 2008. godini, što je na putu ostvarenja. Podsjetimo, 2005. godine u Imotskom bilježimo 2450 noćenja, 2006. taj broj se popeo 4100 noćenja, 2007. na 6167, a ove godine je već za prvih 10 mjeseci ostvareno više noćenja nego cijelu rekordnu prošlu godinu. Ove brojke, posebno one povećanja broja stranih gostiju najbolje govore o perspektivi koju Imotski ima u razvoju turizma.

05. studenog 2008.

      U organizaciji Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Ureda za turizam Županije i koordinacije turističkih zajednica gradova Dalmatinske zagore danas je održan "Dan otvorenih vrata Dalmatinske zagore", u okviru kojega su svi oni koji se namjeravaju i žele baviti agroturizmom obišli šest seoskih domaćinstva na području Sinja, Trilja, Imotskoga i Vrgorca koji se već bave ovim vidom turizma. Ovo je druga godina da se organizira «Dan otvorenih vrata». Cilj akcije je upoznati sve zainteresirane koji se žele baviti seoskim turizmom sa ljudima koji se već bave ovom djelatnošću, te predstaviti imanja turističkim agentima ali i novinarima. Među posjetiteljima je bio i Joško Stella, pročelnik županijske uprave za turizam te Robert Bačac, direktor konzorcija agroturizma iz Istre koji je svim domaćinima pomogao savjetima. U Imotskom je prošle godine predstavljena vinarija Ante Grabovca, a ove godine eko-selo Karoglani. Turističke zajednice Dalmatinske zagore zajedno s Županijskom TZ iduće godine planiraju predstaviti i novi katalog u kojem će se predstaviti sve registrirana imanja i gospodarstva koja se bave agroturizmom.

Na fotografijama: Eko-selo Karoglani

17. rujna 2008.

       Trikotaža Trimot d.d. u većinskom je vlasništvu države, čak 98 posto. Pet neuspjelih natječaja za privatizaciju, podosta  novca tijekom stečaja pristiglih od države, a da se nikada i nije ispitalo gdje je otišao, iznjedrili su sadašnje stanje Trimota. A da apsurd bude veći sadašnje stanje je beznadno, upravo zahvaljujući državi kao većinskom vlasniku i njenoj administraciji koja nije u stanju realizirati odluke resornih ministarstava, koji su na snazi već nekoliko mjeseci. Radi se naime, o financijskoj pomoći za isplatu tri plaće već naveliko izvaranim radnicima u iznosu od 2,4 milijuna kuna. Također nije realiziran i obećani kredit od 3,6 milijuna kuna za završetak pročiščivača otpadnih voda koji je neophodan u procesu izrade bio rublja već odavno naručenog od inozemnog kupca.

     S druge strane, pak, što je također paradoksalno, Trimot ima izvrsne ponude za kupnju svojih proizvoda. Primjerice Njemačke firme Comazo, Schafer, Evona i MSW već su naručile  265 tisuća komada donjeg rublja  vrijednog oko 300 tisuća eura, a MORH je naručio robe u vrijednosti od 3,7 milijuna kuna. Praktički Trimotovi radnici imaju posla sve do kraja godine, a što je pored neumoljive i jeftine konkurencije s istoka, upravo jedinstven primjer u tekstilnoj branši.

Vapaji Trimota očitovani  su brojnim dopisima njegovog direktora Josipa Vranešića i čelništva HUS-ova nezavisnog sindikata, Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom fondu za privatizaciju, pa i samom premjeru Sanaderu, ministru Polančecu. Oni se  upozoravaju da je stanje u Trimotu gotovo pa beznadno, jer je radnicima puna kapa obećanja za isplatu tri plaće, pa je izvjestan i generalni štrajk. No, očito nikoga u Zagrebu to ne dira za srce. Sindikat upire prstom u državnog tajnika u ministarstvu regionalnog razvoja, vodstvo Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji po njima neće da realiziraju odluke resornih ministarstava, a samim time i Vlade Republike Hrvatske.

     -Ako nam obećana pomoć ne pristigne od većinskog vlasnika do kraja ovoga tjedna i ne isplate se tri zaostale plaće radnicima, propadaju nam već ugovoreni poslovi, a da ne govorim da nitko neće moći spriječiti radnike da prekinu rad. Pa tko može raditi bez plaće. I što nam preostaje, možda još jedan stečaj. To bi bilo pogubno, riječi su sindikalne čelnice u Trimotu Vinke Šamije.

BRACO ĆOSIĆ

18. kolovoza 2008.

      U organizaciji Turističke zajednice Imotski i ove godine održano je predstavljanje gastronomske i turističke ponude Imotske krajine na Makarskoj rivi. Na ovom predstavljanju, mnogobrojni posjetitelji mogli su degustirati i kupiti imotska vina, rakije, likere, kolače, marmelade i mnoge druge proizvode.

     Za to vrijeme djelatnici TZ Imotski podijelili su nekoliko stotina prospekata, a cijelo vrijeme predstavljanja na video zidu «vrtili» su se filmovi i fotografije Imotskog. Cijelu manifestaciju uljepšalo je i tridesetak članova KUD Dikovača iz Zmijavaca.

04. kolovoza 2008.

      Za elaborat TZ Imotski «Poučno – ekološka staza» odobreno je 40.000 kuna iz Županijske uprave za turizam te 40.000 kuna putem natječaja Ministarstva turizma.
     U Ministarstvo turizma pristiglo je ukupno 207 projekata iz programa „TEMATSKI PUTOVI“, za koji je namijenjeno 4,5 milijuna kuna. Potpora je dodijeljena je za 86 programa u rasponu od 14 do 190 tisuća kuna po programu.

     Nakon dovršetka ograde od Topane do Modrog jezera, te uređenja okoliša Modrog jezera, Turistička zajednica će ovim novim sredstvima započeti s uređenjem šetnice protupožarnim stazama prema Crvenom jezeru. Ukupno bi se uredilo više od tri kilometra makadamske šetnice, postavile bi se klupe s odmorištima, izdradile bi se tri nova vidikovca te postavilo desetak info – panoa duž staze. Između Modrog i Crvenog jezera nalazi se i jedno suho jezero koje će na ovaj način također biti dostupno posjetiteljima. Jedan odvojak šetnice vodio bi i prema zaseoku Jažići.

20. srpnja 2008.

      Braniteljska poljoprivredna zadruga Imoćanka  u nepuni mjesec dana otkupila je voća i povrća u količinama koji čak premašuju cijeli prošlogodišnji otkup.

Lani je primjerice na počecima rada zadruge otkupljeno 300 tona voća i povrća, a ove godine iako pravi otkup još i nije počeo te količine su premašene.

-Raduje nas da su mnogi poljoprivrednici prepoznali smisao rada zadruge. Sada imamo više od 100 kooperanata što je uistinu i za nas iznenađujući broj. Ljudi su vidjeli da se uredno i na vrijeme plaća, pa su mnogi od njih počeli i s planskom proizvodnjom nekih sorti voća i povrća. Primjerice lani smo otkupili oko 80 tona krompira, a već smo otkupom mladog krumpira  u mjesec dana premašili tu brojku, a praktički tek očekujemo pravi otkup narednih dana. S puno optimizma i ja i moji zadrugari očekujemo otkup koji će biti u okvirima 800 tona što je za razliku od lani pa skoro trostruko veći. Ljudi nam već ovih dana dovoze šljive, dinje i lubenice, a pravi otkup rajčica i paprike upravo očekujemo. Kako nažalost nemamo skladišnog prostora otkup vršimo u poslijepodnevnim i večernjim satima, kako bi do transporta voće i povrće zadržalo svježinu. Bitno je istaknuti da kompletan otkup voća i povrća prodajemo Kunzumu, tako da nemamo nikakvih problema oko plasmana. Poljoprivrednici u roku od 20 dana dobiju svoj novac i svi su zadovoljni, a mi pak u zadruzi kao jedini u Hrvatskoj uredno državi podmirivamo sve prireze i poreze. Dobili smo i potporu Ministarstva branitelja i međugeneracijske solidarnosti u iznosu od 150 tisuća kuna.Već smo kupili i novi viljuškar, tako da se pomalo i ekipiramo. Kada bi imali prostore ubrzo bi instalirali i hladnjaču i na tome uistinu sustavno radimo - riječi su direktora zadruge Imoćanka Tea Klapirića.

    Inače, u razgovoru s poljoprivrednicima koje smo zatekli na otkupnom punktu u Vinjanima Donjim, svi su vrlo zadovoljni načinom rada zadruge, jer kako kažu sada su sigurni da mogu planski prići sadnji određenih poljoprivrednih kultura. Ako proizvedemo kvalitetan rod otkup je zagarantiran i novci sigurni. A što više treba.

     Na fotografiji: Otkup poljoprivrednih proizvoda u jedinoj organiziranoj Zadruzi Imoćanka u Vinjanima Donjim

BRACO ĆOSIĆ

03. srpnja 2008.

    Prema podatcima Turističke zajednice Imotski u prvih šest mjeseci ove godine u Imotskom je zabilježeno 3137 noćenja. To je povećanje od 12% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U tri imotska hotela i jednom pansionu domaći gosti ostvarili su 2779, a strani 358 noćenja.

28. lipnja 2008.

     U Splitu je danas potpisan Sporazum o sufinanciranju projektne dokumentacije za sustav navodnjavanja Imotsko-bekijskog polja čija će izrada stajati više od milijun kuna od čega će polovicu sufinancirati Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, a preostali dio Hrvatske vode i lokalne vlasti.

    Sporazum su potpisali ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković, direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić, zamjenica splitsko-dalmatinskog župana Anđelka Vuković te čelnici Imotskog, Prološca, Zagvozda, Zmijevaca, Runovića, Lokvičića, Podbablja, Ciste Provo i Lovreča- područja koja se naslanjaju na Imotsko-bekijsko polje.

    Ministar Čobanković rekao je kako će cjelokupan projekt navodnjavanja Imotsko-bekijskog polja, s oko 2250 hektara, stajati više od 100 milijuna kuna.

     - Ovo je vrlo bitan projekt jer se njime stvaraju preduvjeti za unaprjeđenje razvoja poljoprivrede, vinogradnje i voćarstva u Imotskoj krajini - rekao je ministar Čobanković.

Izvijestio je da je navodnjavanje Imotsko-bekijskog polja dio cjelokupne strategije izgradnje sustava navodnjavanja u Hrvatskoj. Po njegovim tvrdnjama interes za sudjelovanje u financiranju sustava navodnjavanja u Hrvatskoj pokazali su i dužnosnici Svjetske banke.

- Oni smatraju da je investiranje u sustave navodnjavanja trenutačno najbolje uložen novac, jer će se kroz poljoprivrednu proizvodnju najbrže vratiti - dodao je ministar Čobanković.

Najavio kako bi se u proljeće 2009. trebao potpisati ugovor sa Svjetskom bankom kojim bi se omogućilo kreditiranje sustava navodnjavanja u Hrvatskoj.

Ministar Čobanković izvijestio je kako je do sada već 15 županija u Hrvatskoj izradilo svoje planove za navodnjavanje, a i preostale četiri županije uskoro će završiti takve planove.

 www.javno.com

19. lipnja 2008.

     Hrvatske ceste konačno su raspisale natječaj za izgradnju brze ceste od graničnog prijelaza Vinjani Donji  u Imotskom do Basta s južne strane Biokove u Makarskom primorju. Dakako, ta prometnica ići će do čvorišta autoceste u Zagvozdu, te tunelom sveti Ilija i izlaziti na Jadransku magistralu kod Promajne.

     Zapravo, taj natječaj svakako je  povijesni čin za cijelu Imotsku krajinu, ali i veliki dio susjedne Bosne i Hercegovine. Pa iako je prema tvrdnjama prometnih, ali i gospodarskih stručnjaka ona već trebala biti u visokoj fazi izgradnje iz prostog razloga što će autocesta do Ravče, a samim time i čvorište Zagvozd gdje će se Imoćani i Hercegovci uključivati na autocestu biti gotovo do kraja listopada ove godine, tek je za nju raspisan natječaj. A bez  te cestu Imotski i njemu pripadajuće općine Zmijavci, Lokvičići, Runovići, Podbablje, Proložac, ali i veliki dio Zapadne Hercegovine u potpunoj  je prometnoj blokadi. Kada se k tome uzme u obzir da i sami vračevi ne znaju kada će biti gotova obnova državne prometnice D-60, onda je izvjesno da će biti itekakvih gužvi na Imotskim prometnicama.

Jedino, ako se nova prometnica ne ukaže do listopada.    

     No to je nemoguće jer će, kako doznajemo onda imati itekakve gabarite koji će uključivati nekoliko tunela, viadukata, obnovu ili izgradnju novog mosta preko rijeke Vrljike, te niz drugih popratnih sadržaja. Njen profil za sada je nepoznat, jer iz Hrvatskih cesta o tome šute, ali  neki čelnici imotske lokalne samouprave koji su imali privilegiju nešto više doznati o toj prometnici u Hrvatskim cestama, tvrde da bi bila s četiri trake. Dva tunela na području općine Podbablje kod zaseoka Trutini i Šućuri, par nadvožnjaka, prolaz kroz zaseok Gudelji u Poljicima, potom preko Golog brda pokraj čvorišta autoceste Zagvozd i dalje prema Rastovcu i tunelu sveti Ilija, samo su neke od vrlo zahtjevnih infrastrukturalnih sadržaja te prometnice. Od Vinjana Donjih prometnica bi išla dijelom Imotskog polja, najvjerojatnije  rijeku Vrljiku premošćivala na Kamenmostu preko novog mosta, te se preko Perića brijega i Hršćevana uspinjala prema Golom brdu.

Koliko se došlo u realizaciji te vitalne prometnice, koja za Imotski znači život, vidljivo  je tek samim raspisivanjem natječaja. Očito da će Imotski i veliki dio Zapadne Hercegovine zasigurno biti odsječeni prvenstveno od autoceste. Za koliko vremena ni to nitko ne zna. A iz Hrvatskih ceste na nekoliko telefonskih poziva da nam makar objasne kada bi se mogla početi graditi ta prometnica, koliko će koštati, kada će biti gotova, niti riječji osim ljubazne tajnice, koja govori kako je gospodin Majić koji najviše zna o tome na sastanku. Od 9 sati izjutra do 15 poslijepodne.

BRACO ĆOSIĆ

22. svibnja 2008.

    Siromašni  sustav uposlenih Imoćana u rodnom gradu dodatno je potresen najnovijom odlukom stečajnog upravitelja i stečajnog suca koji vode stečaj u Imotskoj autoprijevozničkoj firmi Autopoduzeće da 22 radnika te firme dobiju otkaz kako bi se zadovoljili kriteriji stečajnog plana i pogodovalo budućem kupcu. Naime, stečajnim planom predviđa se ostanak 70 uposlenih u Autopoduzeću. Po kakvim su se kriterijima pisali otkazi svjedoči i primjer magistra ekonomskih znanosti Ivice Glavote koji je nakon 33 godine radnog staža i s najvećim stupnjem obrazovanju u Autopoduzeću dobio otkaz. Osim njega otkaze su dobili i neki uposlenici čiji je socijalni status na vrlo niskoj razini, pogotovo s obzirom na činjenicu da se radi o roditelju s malodobnom djecom.

     -Tvrdim da lista ljudi koji su dobili otkaz nije sačinjena na osnovu meritornih stručnih kriterija, pa ako hoćete i onih socijalnih, već je napravljena selektivno, po principu ti mi se sviđaš, ti mi se ne sviđaš, ogorčen je magistar ekonomskih znanosti Ivica Glavota.

Gospodin Ivan Šteko u ulozi stečajnog upravitelja od mene je u početku stečajnog procesa tražio i sugestije, a kada sam mu odbio pisati stečajni plan dobio sam ovo što sam dobio. Ne želim nikoga optuživati ,samo mogu konstatirati neke stvari koje su mi bile itekako čudne za vrijeme stečajnog postupka, kao naprimjer kupovina rezervnih dijelova u visini od 1,7 milijuna kuna u istim trgovinama za potrebe naše firme u samo jednoj godini. Ni naš sindikat nije oglasio makar nekim priopćenjem, kada već nije na stečajnim ročištima inzistirao da na radnom mjestu ostanu svi uposlenici. U krajnjoj liniji i  jedan od ciljeva  svakog stečajnog postupka jeste to da se uposlenici ostave na radnim mjestima. No, očito u slučaju Imotskog Autopoduzeća to nije bilo, baš kao što je i stečajni plan tempiran  određenim kupcima koje ne bih sada imenovao, a da stvarni kupac tada i nije bio u igri. Mislim da stvarni kupac  nije ni svjestan niti zna u kakvu su klopku upali jer su im servirane dezinformacije o pojedinim ljudima, što može na kraju reflektirati i  negativnim posljedicama  pošto su očito  karakteristike o ljudima kao i u mom primjeru  prezentirane zlonamjerno od strane stečajnog upravitelja, veli Glavota.

     Na naše pitanje Gojku Radeljiću, sindikalnom čelniku u Autopoduzeću, zašto sindikat nije reagirao, dobivamo odgovor.

      -Što mi možemo tu napraviti, mi smo nemoćni. Stečajnim postupkom Zakon o radu ne postoji i mi smo nemoćni. Pokušavali smo  sugerirali, a učinit ćemo to i danas kada dođe i novi gazda firme. Tražit ćemo da se preispitaju otkazi i po mogućnosti vrate naši ljudi na svoja radna mjesta.

      U Autopoduzeću muk. Iz pravne službe nitko nije voljan za razgovor, tek nam je iz komercijalne službe Snježana Rebić kazala;

-Ne, odluka o otkazu za 22 naša radnika nije plod volje stečajnog upravitelja, već volja i amenovanje budućeg vlasnika Autopoduzeća.

BRACO ĆOSIĆ

01. svibnja 2008.

    Nakon što se sama gradnja objekta otegla godinama, te nakon nekoliko natječaja za zakup prostora, danas je započeo s radom ugostiteljski objekt na Modrom jezeru. Prošle godine je u potkrovlju objekta uselila Turistička zajednica a idućih dana započeti će s radom suvenirnica te info-punkt Turističke zajednice. O isplativosti investicije najbolje govori činjenica da je već prvi dan objekt pod pravom opsadom Imoćana te mnogobrojnih posjetitelja koji su iskoristili topao proljetni dan za posjet Modrom jezeru. Nakon što su djelatnici Turističke zajednice  uredili okoliš jezera i posadili mnogobrojne sadnice ukrasnih grmova i cvijeća, sada svi posjetitelji imaju na raspolaganju i nove sadržaje.

24. travnja 2008.

     Najnoviji broj EuroCity-a, dvojezičnog časopisa Hrvatskih željeznica, u svom novom broju donosi opširnu reportažu o Imotskoj krajini na sedamdesetak stranica. Ovaj časopis ima nakladu od 5000 primjeraka i dijeli se na međunarodnim linijama HŽ-a, a osim hrvatskog kompletni tekstovi prevedeni su i na njemački jezik.

     Opširno su obrađene teme krša, arheologije, povijesti Imotskog i Imotske krajine, utvrde, jezera, Badnjevice, tradicijskog odijevanja, gange, ljekovitog bilja, Biokovo, istraživanje Crvenog jezera, Vrljika, poljoprivredne kulture itd. Koordinator cijelog posla bila je Turistička zajednica Imotski, a autori tekstova i fotografija su: Aleksandar Lukić, Aljoša Duplić, Luka Kolovrat, Snježana Tonković, Zoran Alajbeg, Ljubomir Gudelj, Krešimir Regan, fra Gabrijel Jurišić, Josip Forjan, Joško Čaleta, Darko Mihelj, Damir Bajs, Mladen Garašić, Roman Ozimec i Krunoslav Tušek.

09. travnja 2007.

      Trenutačno u Imotskoj krajini, a prema procjenama stručnjaka zasađeno je više od deset tisuća stabala masline. Za razliku od primjerice 2000. godine, to je sigurno osam tisuća stabala više. Što je uzrok  za Imotske prilike ipak velikom porastu broja novih maslina. Da li je to, kako kažu neki imotski poljoprivrednici porast broja starije populacije koja se više ne može nositi s poslovima oko vinove loze, daleko pogodnija klima, odnosno  trend globalnog zatopljenja, ili jednostavno iznimni uspjesi imotskih maslinara na ocjenama maslinova ulja.

      -Čini mi se da su sva tri razloga u igri, veli nam prvi i najveći imotski maslinar Jure Perić, koji je i prvi u Imotsku krajinu donio zlatnu medalju  za kvalitetu djevičanski čistog maslinovog ulja sa nedavnog skupa maslinara u Splitu. Istina je da se u Imotskom polju, ali i plodnom pobrđu mogu vidjeti samo stariji ljudi. Mladost napušta radove u polju. Promjena klime i u Imotskoj krajini odigrala je važnu ulogu. Nema onih zima od prije dvadeset i više godina, klima je sada prava mediteranska i ovdje maslini to odgovara. Nema maslinove mušice i kada se toj plemenitoj biljci posveti malo pažnje ona donese blagodat. Uvjerio sam se i ja s nedavno osvojenom medaljom.

     -Mi smo iskopali vinograd i na njegovom mjestu zasadili pet stotina sadnica masline, riječi su braće Luke i Joze Grbavac  iz zaseoka Grbavci kod samog izvorišta rijeke Vrljike.

-Još prije 150 godina posađene su dvije masline kod naših kuća i uvijek su dolazile na rod. Služile su samo da bi se za Cvjetnu nedjelju s njih ubrale grane za blagoslov. Danas je posve druga situacija. I ja i brat mi Jozo  posadili smo 500 sadnica i očekujemo već ove godine prve plodove, a za nekoliko godina i pravi urod, veli Luka Grbavac.

     -S maslinom je lakše nego s lozom, a kako je krenula, mislim da će plod biti obilan. Zato namjeravam i kupiti postrojenje za uljaru i sam proizvoditi maslinovo ulje. Uvjeren sam da će se to isplatiti, riječi su Joze Grbavca.

Prema procjenama prvog imotskog maslinara Jure Perića do 2010.godine na području Imotske krajine, a prema sadašnjem interesu i samom trendu sadnje masline, biti će zasađeno između 25 i 30 tisuća stabala masline. Da je to netko i spomenuo početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, nitko mu vjerovao ne bi.

     Na fotografiji: Braća Luka i Jozo Grbavac u svom novom masliniku

BRACO ĆOSIĆ.

30. ožujka 2007.

     Kakva je srijeda u Imotskom bila prije četrdesetak godina i kakva je sada pogledajte na slijedećim fotografijama:

     srijeda 28. ožujka 1956.

    srijeda 28. ožujka 2008.

 12. ožujka 2007.

     Da je netko prije desetak ili više godina, samo spomenuo da će u Imotsku krajinu doći zlatna medalja za vrhunsku kvalitetu djevičanskog maslinovog ulja, smatrali bi ga u najmanju ruku nenormalnim. Višestoljetna postojbina  vinove loze i dobrih vina, nikada i nije preferirala maslinarstvo. Štoviše, bez valjanih stručnih analiza, govorilo se da maslina ne može opstati u Imotskoj krajini.

     I onda je sredinom devedesetih Jure Perić s Perića Briga u općini Podbablje počeo saditi masline. Ispočetka desetak-petneaest stabala, potom  i stopedeset. Za njim su krenuli i još neki imotski maslinari. Danas na području Imotske krajini ima više od 5 tisuća stabala masline. I neće se stati na tome, jer se svakim danom sadi sve više i više maslina.

A da je Imotsko mlado maslinarstvo dobilo još jedan poticaj i veliko priznanje, svjedoči i Zlatna medalja za extra djevičansko maslinovo ulje  koju je na nedavnoj IV  međunarodnoj smotri mediteranskih maslinara Maslina 2008. u Splitu upravo dobio Jure Perić.

-Evo došao je i taj dan, veli nam Jure. U Imotsku krajinu došla je zlatna medalja za kvalitetu maslinovog ulja. Vjerujte mi, životom se kunem, da i dan danas neki stari poljoprivrednici vrte glavom i s nevjericom gledaju na to. Govorim im da je ovo naše podneblje, klima i zemlja idealni za maslinu, da je ovdje zrak čist, nema maslinove mušice. I prerada masline više nam nije strana, a tvrdim da će uskoro niknuti i mala uljara i prerađivački pogoni. Onda, uistinu više nećemo morati ići u primorje prerađivati maslinu, da ne govorim da nećemo morati kupovati maslinovo ulje po otocima i priobalju, kako su stoljećima to radili naši preci. Ovom zlatnom medaljom, maslina se definitivno nastanila u Imotsku krajinu, veli nam Jure.

     Da bi  planska i kvalitetna sadnja, potom stručna prerada i sve ono što pripada višestoljetnoj tradiciji maslinarstva definitivno saživjelo u Imotskoj krajini, svi se slažu, treba utemeljiti udrugu maslinara, baš poput Udruge vinara i vinogradara, te na iskustvima Jure i njemu sličnih početi sa sustavnijom proizvodnjom kvalitetnog maslinovog ulja.

Na fotografiji: Jure Perić sa prvom zlatnom medaljom za djevičansko extra maslinovo ulje iz svoga maslinika.

BRACO ĆOSIĆ

28. siječnja 2007.

     U organizaciji Odjela za turizam Županije Splitsko-dalmatinske i Turističke zajednice Imotski, u ponedjeljak, 4. veljače u dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Imotskom održao  se seminar za seoska obiteljska gospodarstva. Seminaru je prisustvovalo 18 Imoćana koji su stekli saznanja o tome kako organizirati seosko domaćinstvo, što je dodatna ponuda, pravni propisi, izvori i načini financiranja, povezivanje domaćinstva s tržištem, marketing itd. Predavač je bio Robert Bačac koji posjeduje višegodišnje praktično iskustvo u turističkom sektoru, a u svome profesionalnom radu posebno se fokusirao na razvoj ruralnog turizma te je autor niza stručnih radova u tom području. Trenutno operativno vodi novoosnovani Konzorcij agroturizma i ruralnog tuizma Istre - Ruralis. Seminaru je nazočio i pročelnik Ureda za turizam SD Županije Joško Stella.  U drugoj polovici ožujka planirano je i studijsko trodnevno putovanje u Istru gdje bi se svi zainteresirani upoznali s najboljim ruralnim turističkim domaćinstvima.

18. siječnja 2007.

     Prema rezultatima posljednjeg Mystery Shoppinga koje je Microsoft proveo na prodajnim mjestima na prostoru cijele Hrvatske, HGspot poslovnica u Imotskom ostvarila je najbolje rezultate prema sljedećim kriterijima: poznavanje tehnologije i pravila licenciranja, preporuka originalnog Microsoft softvera, uslužnost i ljubaznost prema kupcu.
Čestitamo Davoru Todoriću, voditelju HGspot poslovnice u Imotskom i želimo mu da nastavi sa uspješnim rezultatima.

28. prosinca 2007.

    Hoće li grad Imotski i općine u bazenu Imotskog polja, Lokvičići, Proložac, Podbablje, Zmijavci i Runovići ostati neko vrijeme  prometno izolirani i nakon prolaska autoceste kroz Zabiokovlje, izgradnje tunela sveti Ilija kroz Biokovo, te konačno i pored stidljivo započete rekonstrukcije državne prometnice D-60 na dionici od Lovreća do Kamenmosta? Ako je suditi po svim dosadašnjim aktivnostima, kako Imoćana, tako i Hrvatskih cesta, ta bojazan je aktualna. Mnogi Imoćani upravo to iskazuju stalnim propitkivanjem, kada će započeti  najavljena izgradnja nove prometnice od graničnog prijelaza u Vinjanima Donjim, preko dijela Imotskog polja, Hršćevana, do Poljica i dalje prema čvorištu autoceste u Zagvozdu i tunelu Sveti Ilija. Upravo je, kako doznajemo naziv te prometnice Vinjani Donji-Baška Voda. Početak njene izgradnje kako neslužbeno doznajemo planiran je za lipanj 2008.

No, pođimo redom. Prometna žila kucavica, državna prometnica D-60 s kojom  Imotski  i navedene općine imaju izlaz u svijet, nakon dugogodišnjih obećanja, te  stotine prometnih nesreća i desetke izgubljenih života, otprije nekog vremena počela se obnavljati. Ono što upada u oči već sada i na što se tuži veliki broj vozača i prometnih stručnjaka je to da se ništa značajno tom rekonstrukcijom neće dobiti. Pedesetak milijuna kuna koliko košta obnova, moglo bi velikim dijelom otići u vjetar. Jer, tko će, s pravom se pitaju svi, kvalitetno riješiti rekonstrukciju u Gornjem Krivodolu pored kuća s obje strane te prometnice, kako i na koji način riješiti prometovanje kroz Grubine, Ajdukovu Dragu. Ako je suditi po dosadašnjim proširenjima kod zaseoka Bekavci u općini Lovreć, ili pak na opasnim krivinama na ulazu u Kljenovac, ništa se bitno neće popraviti, osim njenog malog proširenja.

     A što se pak tiče izgradnje nove prometnice od Vinjana Donjih do čvorišta Zagvozd, visokopozicionirani izvor u Hrvatskim autocestama kazao nam je da ga jako čudi inertnost Imoćana koji i ne inzistiraju da se s tim projektom krene odmah. Autocesta će biti gotova do Ploča  do kraja 2008.godine. Kako će se za šest mjeseci izgraditi ta nova prometnica koja sadrži  novi most preko rijeke Vrljike, dva tunela, nekoliko nadvožnjaka, probijanje po vrlo teškom i brdovitom terenu u općini Podbablje? Zabiokovlje od  Grabovca u općini Šestanovac, velikog dijela općine Zagvozd, i dalje prema Ravči i Vrgorcu, uključujući i proboj tunela sveti Ilija kroz Biokovo, biti će i najveće gradilište u Hrvatskoj. No, iza brda, prema sjeveru i Imotskom polju sve još uvijek stoji. Nešto u papirnatim projektima, nešto i stidljivoj aktivnosti građevinske operative na D-60.

Na fotografiji. Imoćani se s pravom pribojavaju prometne izoliranosti i pored  blizine autoceste

BRACO ĆOSIĆ

18. prosinca 2007.

      U samo devet mjeseci od utemeljenja, Poljoprivredna braniteljska zadruga “Imoćanka”bilježi odlične rezultate. U tom periodu otkupljeno je od 60 proizvođača 230 tona povrća i voća. Ostvaren je prihod od 800 tisuća kuna, a završni račun je u pozitivi za 20 tisuća kuna. Otkupljeno je primjera radi, 80 tona kvalitetnog krompira, 50 tona paprika, 4 tone rajčica, 50 tona lubenica. Svi ti proizvodi imotskih poljoprivrednika plasirani su na tržište gdje su i dobili dobre ocjene kvalitete. Čak 90 posto od toga otkupio je Konzum u sastavu Todorićeva Agrokora. Državi je na ime poreza uplaćeno 150 tisuća kuna, što do sada nije bila praksa. Ovo su samo neki od pozitivnih pokazatelja iznesenih na prvoj izvještajnoj skupštini  članova Zadruge u Imotskom.

     Govoreći o rezultatima, ali i daljnjim planovima, ravnatelj zadruge Teo Klapirić i predsjednik Skupštine Zadruge Ferdinand Puljić, istaknuli su zadovoljstvo što su imotski poljoprivrednici prepoznali cilj utemeljenja zadruge te sami svojim radom pridonijeli ovakvim rezultatima.

      -Mi možemo i moramo bolje, istaknuo je Klapirić. Sada smo sa otkupljenih 230 tona zapravo na početku rada. Ta brojka se mora povećavati, a nju treba pratiti i kvaliteta. Da nam je bilo duplo toliko proizvoda, također bi ih mogli plasirati na tržište i stoga pozivamo sve poljoprivrednike da planski u suradnji sa svojom zadrugom krenu u proizvodnju kvalitetnog voća i povrća, naglasio je Klapirić.

     Zadrugari planiraju izgraditi hladnjaču s kojom bi se postigao i kvaliteta proizvoda, a time se voće i povrće ne bi trebalo transportirati isti dan na tržište. Više pažnje slijedeće godine posvetit će se proizvođačima kvalitetnog meda, voća, vinogradarima. Isto tako u planu je i otvaranje poljoprivredne ljekarne, razna predavanja i edukacija poljoprivrednika, ali i priprema i javljanje na sve natječaje Ministarstva poljoprivrede za dobivanje određenih poticaja. Skupštinari su zahvalili Gradu Imotskom koji je sudjelovao u novčanom poticaju za imotske poljoprivrednike.

     Na fotografiji: Sa prve izvještajne skupštine Imotskih poljoprivrednih zadrugara.

BRACO ĆOSIĆ

12. studenog 2007.

      Dugo očekivani radovi na rekonstrukciji Državne prometnice D-60 od Lovreća do Imotskog u dužini od 23 kilometra napokon su u punom zamahu nakon niza peripetija i još uvijek neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Radnici Poduzeća za ceste iz Splita “udarili” su na tu prometnicu  na nekoliko mjesta, a promet se uz pomoć prijenosnih svjetlosnih signala i znakova upozorenja ipak odvija usporeno. Posebno se to odnosi na dionici od Lovreća do zaseoka Bekavci, gdje se stvaraju kolone  automobile i šlepera, pa i imotska policija zna uredovati. Upravo od njih potekla je  inicijativa da se na toj dionici odmah preusmjeri promet na takozvanu Lovrećku zaobilaznicu, prometnicu koja je dijelom izgrađena još prije šest godina i nikada nije puštena u promet. Uredno asfaltirana, obilježena prometnim znakovima, koštala je ovu državu  skoro 10 milijuna kuna i godinama je služila za utrke mladih vozača željnih dokazivanja sa svojim limenim ljubimcima. Obrasla u korov i travu, služila je jedino ljeti zmijama za siguran prijelaz, ali i zaljubljenim parovima koji bi je koristili kao siguran poligon za svoje susrete. I sada, kada je nužno potrebna da se otvori i da se priključi na državnu prometnicu D-6O I tako oslobodi brojne vozače muka čekanja  ispred pokretnih semafora, neće da je otvore.

      -I mi smo začuđeni zašto Županijske ceste ne otvore tu prometnicu i preusmjere promet prema Lovreću. Ona je sigurna, samo bi na križanju za Studence trebalo staviti bolje znakove upozorenja i problem bi se riješio i za izvođače  radova koji rekonstruiraju državnu prometnicu i  za vozače. Mi smo čak i intervenirali kod njih, ali odgovora konkretnog još nema, veli nam načelnik općine Lovreć Ante Babić.

I imotska policija će, koliko doznajemo putem svoje Policijske uprave uputiti i službeni zahtjev sa obrazloženjem Županijskim cestama da hitno otvore tu dionicu Lovrećke zaobilaznice, kako bi se normalizirao promet prema Lovreću, jer i njima svakodnevno gužve i čekanja na semaforima stvara probleme. Posebno se to odnosi na kamione i šlepere, jer je ta prometnica glavna žila kucavica iz susjedne Hercegovine prema Splitu i autocesti.

-To je u postupku, riječi su Balde Bakalića iz Hrvatskih cesta. Ima tu posla, jer za tih sto metara koje treba još urediti i spojiti Lovrećku zaobilaznicu sa državnom cestom, treba elaborate, dozvole Hrvatskih cesta, pa tek da onda izvođač Poduzeće za ceste pripremi taj dio i prespoji ga na državnu cestu.

Rekli bismo, sve je to tako i po propisima, jer Lovrećka zaobilaznica je u kategoriji Županijskih prometnica i za spoj sa državnom trebaju dozvole. No, kada se vidi na licu mjesta da je ta  Županijska prometnica deset puta bolja i sigurnija od Državne, a da bi se za samo sto metara njenog uređenja izbjegle silne gužve i problemi, onda stvarne ne treba birokratizirati cijeli slučaj, slažu se svi.

BRACO ĆOSIĆ

12. studenog 2007.

     Turistička zajednica Imotski koja se skrbi o uređenju i zaštiti Modrog jezera ovih dana započinje sa postavljanjem ograde od glavne vidilice do tvrđave Topana. Ukupno će biti postavljeno oko 320 metara pocinčane ograde koja je identična onoj na Kninskoj tvrđavi. Zahvaljujući ovoj ogradi popularna šetnica biti će sigurnija za Imoćane i njihove goste. TZ Imotski pribavila je svu potrebnu dokumentaciju i dopuštenja, a ogradu će zajednički financirati Turistička zajednica Imotski, Županija Splitsko-dalmatinska, Javna ustanova za upravljanje zaštićenih prirodnih vrijednosti i Grad Imotski.

06. studenog 2007.

      U utorak točno u podne aktiviranjem 700 kilograma eksploziva i službeno su počeli radovi na probijanju tunela sveti Ilija kroz Biokovo. Iako su strojevi i radnici Zagrebačke Hidroelektre-niskogradnje već sedam dana na pripremi gradilišta, utorak je bio dan D za cijelo pučanstvo Imotske krajine, ali i za Makarsko primorje.

-Da, aktivirali smo 700 kilograma eksploziva na samom portalu budućeg tunela, te nastavljamo s daljnjim bušenjem tvrdog Biokovskog kamena kako bi nastavili miniranjem i bušenjem Biokove. Sada nam predstoji puna aktivnost u pripremi gradilišta, dovođenja vode i električne energije kako bi zapravo cijela naša operativa, zajedno sa Konstruktorovim stručnjacima i ostalim radnicima krenula u  pravi posao, a to je nastavak proboja, izjavio nam je dipl.ing. rudarstva Asan Adamović iz Zagrebačke Hidroelektre.

Inače mineri su eksploziv postavili na 6 metara dubine, a svakim danom ići će sve dublje.

Na gradilištu su i teški strojevi, bušilice, bageri i utovarivači, a ponajviše znatiželjnika koji se hoće u stvarnosti uvjeriti da  mine nisu predizborni potez već stvarno probijanje Biokove .

Već ovaj i naredni tjedan, prema izjavi ing. Adamovića uredit će se prilazni put budućem portalu, a onda slijedi opsežan rad bušačima. Prema izjavama radnika na samom gradilištu već u ovo vrijeme slijedeće godine tunel bio bio probijen, no njegovo uređenje, kao i uređenje prilaznih putova potrajat će sve do 2010 godine, kada se i po planu svečano treba otvoriti 30.lipnja . Cijena njegovog proboja zajedno sa prilaznim putovima iznosi 315 milijuna kuna plus PDV, no očito, kako nam tvrde stručnjaci, ta cijena će se još povećati.

Na fotografijama: Prve mine  u Biokovu

BRACO ĆOSIĆ

14. listopada 2007.

     U organizaciji Turističkih zajednica Sinja, Imotskog i Vrgorca, organiziran je Dan otvorenih vrata Dalmatinske Zagore. Pedesetak zainteresiranih upoznalo je pet obiteljskih gospodarstava i razmijenilo iskustva i programe. Također, na svakom gospodarstvu organizirano je i predstavljanje kreditnih linija namijenjenih agroturizmu sa subvencioniranom kamatom, a Robert Bačac nazočne je upoznao sa iskustvima  agroturizma u  Istri. U Prološcu domaćin je bila vinarija Grabovac. Gosti Turističkih zajednica bili su i Mili Razović, direktor TZ Splitsko - dalmatinske županije i Joško Stella, pročelnik za turizam.

02. listopada 2007.

       Po svemu sudeći,  nakon punih sedamdeset godina postojanja, na tisuće obavljenih poroda, i pregleda trudnica, Imotski, i Imotska krajina te veliki prostor  Zapadne Hercegovine mogao bi uskoro ostati bez rodilišta u Imotskom Domu zdravlja.

Iako nitko od sedam članova stručne komisije Hrvatske liječničke komore koja je u utorak obavila pregled prostorija rodilišta, to nije decidirano izjavio, naši pouzdani izvori tvrde da će se Imotskom rodilištu staviti ključ u bravu.

Nalog za provođenje redovitog stručnog nadzora  u Imotskom rodilištu realizirali su prof.dr. Herman Haller iz Rijeke, inače predsjednik Povjerenstva za stručna pitanja i stručni nadzor Hrvatske liječničke komore, prof.dr. Radoslav Herman iz  KB Sestara milosrdnica Zagreb, prof.dr. Stanislav Rupčić iz KBC Rijeka, prof.dr Ivica Tadin iz KB Split, prim.dr. Željko Duić iz KB Merkur Zagreb, te Radmila Rumek –Črne voditelj službe pravnih poslova  u nadzoru nad radom liječnika I Tatjana Babić viši stručni suradnik Hrvatske liječničke komore.

Ovaj vrlo jaki stručni tim, obavio je kompletan pregled rodiliša, sastavio  zapisnikiI za petnaest dana donijeti će  konačnu odluku.

E, pitanje je sada,hoće li možda politika sada prije izbora nešto prolongirati, izmjeniti odluku struke i ostaviti rodilište na životu, ili će se slijedom navedenog rodilište ukinuti.

A što to znači za Imoćanke te brojne hercegovke koje su se porađale ili će se poroditi u Imotskom. Znači 100 kilometara puta do Splita, uz upitnu konstataciju, da li je Splitsko rodilište  inače u statusu treće kategorije spremno u svojim kapacitetima prihvatiti buduće porodilje. Neke i nekoliko dana prije samog porod, riječi su jednog zdravstvenog radnika iz Imotskog.

Spomenimo, Imotsko rodilište godišnje obavi oko 300 poroda, nema operacijske dvorane, stručnu neonatološku  i anesteziološku  službu. U rodilištu je zaposlen temeljem ugovora o radu jedan liječnik specijalist ginekologije i opstetricije, koji je radi potreba posla u stalnoj pripravnosti, te šest medicinskih sestara-primalja. Također temeljem ugovora o djelu svakodnevno u jutarnjoj i popodnevnoj smjeni preglede po porodu novorođenčadi obavljaju dva liječnika pedijatra kao privatni ugovoreni liječnici-zakupci.

     Iako stručno Povjerenstvo nije donijelo konačnu odluku o sudbini Imotskog rodilišta, već su vidljiva i uzbuđenja među Imoćankama. Eleonora Beba Zujić jedna od  utemeljitelja poznate Udruge Žene Imotske krajine kaže:

-To bi bila katastrofa i sramota za Imotsku krajinu. Mi smo do sada i od ministrice Kosor dobili 250 tisuća kuna za rodilište, skupljali za ultrazvuk, sonde i sve ostalo, a sada da se ukine. Nećemo se pomiriti s tim, veli gospođa Zujić.

     Dr. Ante Kavelj voditelj jedinice Doma zdravlja Imotski:

-Ne bi  želio komentirati odluku mojih kolega kada je donesu, samo sam zagovornik izgradnje bolnice i rodilišta u svim stručnim, prostornim i tehnološkim gabaritima, negdje izvan grada Imotskog. Vjerujte, da će danas sutra kada se izgradi tunel kroz Biokovo, pa autocesta i pacijenti Makarskog primorja imati potrebu za dislokacijom svoje zdravstvene ustanove.

BRACO ĆOSIĆ

10. rujna 2007.

     Veliki  međunarodni znanstveni skup koji je prije dvije godine održan u Imotskom na temu „Zavičajno blago u funkciji razvoja Zabiokovlja“, dobit će svoj nastavak, organiziranjem novog i daleko kvalitetnijeg skupa .

Naime, inicijativom  Imoćanina,  prof. Anđelka Mrkonjića sa Zadarskog sveučilišta, ta tema obrađena je  u nekoliko segmenata, od povijesnog, zemljopisnog, do kulturnog, demografskog i baštinskog. Vrsni znanstvenici, još na završetku toga skupa, s kojeg je izdan i Zbornik, obećali su organizaciju novog  skupa.

-Da, upravo radim sa suradnicima na pripremi još jednog znanstvenog skupa koji bi obradio temu „Zavičajna baština –HNOS obrazovni kurikulum ,te Zavičajna baština sastavnica obrazovnog kurikuluma u funkciji održivog razvoja Zabiokovlja, izjavio nam je prof.Mrkonjić, nakon što je održao prvi radni sastanak s predstavnicima grada Imotskog.

     Zabiokovlje je ne samo široki zemljopisni pojam u našim Dalmatinskim gabaritima,već i vrlo izazovno područje za mnoge znanstvenike. Stoga i ne čudi činjenica da već sada imam prijavnice mnogih znanstvenika iz Austrije, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i  Hrvatske. Skup bi se održao 27. i 28. rujna, a po svome sadržaju bio bi i najreprezentativniji takav skup na ovim našim prostorima. Upravo će ići ukorak s programom  HNOSA i biti će prvi takav skup koji bi trebao edukativno djelovati na škole i razvoj obrazovanja.

Za ovaj skup trebat će i  vrlo važna logistika, prvenstveno od strane grada Imotskog, te  mnogih obrazovnih institucija. Sama činjenica da je pokrovitelj skupa Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, te se ovih dana očekuje i pristanak Ministarstva kulture ,te Ministarstva turizma, mora, prometa i razvitka, kao supokrovitelja, dovoljno govori o važnosti znanstvenog skupa, koji bi detaljizirao razvoj Zabiokovlja i u novim okolnostima, nakon prolaska Dalmatine. Zapravo to područje izgradnjom te prometnice te skorim početkom probijanja tunela sveti Ilija  kroz Biokovu, dobiva posve novi smisao razvoja, riječi su prof Anđelka Mrkonjića.

BRACO ĆOSIĆ

16. srpnja 2007.

     U organizaciji Grada Makarske i Turističke zajednice Imotski, u Makarskoj je održan Dan Imotske krajine u sklopu Makarskog ljeta.  Na Makarskoj rivi, kraj trga 156. brigade, Makaranima i njihovim mnogobrojnim gostima predstavilo se petnaestak imotskih proizvođača prehrambenih proizvoda.

     Ponajviše je bilo članova udruge «Cvit razgovora» koji su prezentirali svoja vina i rakije. Osim degustacije i prodaje proizvoda svoj štand imala je i Turistička zajednica Imotski. Podijeljeno je više od 1000 promidžbenih letaka, a 30 minutni film autora Brace Ćosića o Imotskoj krajini stalno se vrtio na velikom platnu. Također, predstavljanje ponude Imotske krajine uljepšali su i najmlađi članovi KUD Vinjani.

06. srpnja 2007.

     U prvih šest mjeseci ove godine u Imotskom su ostvarena 2794 noćenja, što je u skladu s planiranim porastom ove godine od tridesetak posto. U 2005. godini ukupno je bilo 2300 noćenja, 2006. 4039 noćenja, a za ovu godinu planirano je preskočiti granicu od 5000 noćenja.  Trenutno se u dva imotska hotela intenzivno radi na povećanju smještajnih kapaciteta za novih pedesetak kreveta, te bi tako u tri imotska hotela i jednom pansionu ukupno bilo na raspolaganju oko 200 kreveta.

07. lipnja 2007.

       Krajem ovoga mjeseca, prema neslužbenim informacijama 26.lipnja, premijer Sanader trebao bi otvoriti  dionicu autoceste Dugopolje-Šestanovac. No premijer, kako se s nestrpljenjem očekivalo u Imotskoj krajini, neće istog dana otvoriti i radove na probijanju tunela sveti Ilija kroz Biokovo. To očekivanje proisteklo je, dapače, iz  govora Sanadera početkom ove godine na proslavama obilježavanja 17 godina HDZ-a Imotsku  krajinu, potom za grad Omiš i konačno za Vrgorački kraj. Tada je  on vrlo odlučno govorio o skorom početku radova na tunelu i uvjeravao javnost da će država preuzeti sve obveze oko izgradnje tunela.

-Tunel ide sigurno i tu nema više nikakve dvojbe. Rekao sam ministru Kalmeti da pripremi sve stvari oko toga i uskoro ćemo i započeti s radovima, izjavio je tada predsjednik Vlade.

Početkom travnja pristigle su informacije da bi se tunel trebao početi probijati krajem lipnja, paralelno s otvaranjem dionice Dugopolje-Šestanovac.

-Ja sam još uvijek aktualni koncesionar i Županija, niti bilo tko drugi još nije, a kako je i meni najavljivano preuzela koncesiju. Ipak najavljeno  mi je to početkom idućeg tjedna.  No, bilo kako bilo, uvjeren sam da će se tunel graditi, bilo da ga ja gradim, ili država, riječi su Milana Grepe vlasnika Mediteran Union tuneli, koji je još uvijek aktualni koncesionar.

Na telefonske pozive i e-mailove upućene u Ministarstvo mora, prometa  i razvitka, da nam se dade odgovor hoće li se paralelno s otvaranjem dionice autoceste, otvoriti i radovi na tunelu, odgovor smo dobili u pisanom obliku od Martine Banić iz Odjela za odnose s javnošću Ministarstva.

-Ministarstvo mora, turizma i prometa, prema informacijama kojim raspolaže nema potvrđeno otvaranje dionice Dugopolje-Šestanovac 26.lipnja.Obzirom na navedeno, molimo da se obratite na ured glasnogovornika Vlade, kako biste dobili potpunu informaciju, budući će navedenoj svečanosti nazočiti predsjednik Vlade RH.

Od gasnogovornika Vlade Ratka Mačeka i pored nekoliko poziva, odgovor nismo dobili

Župan Ante Sanader jedini je bio decidiran u svom odgovoru.

Neupitno je probijanje tunela. Ono što je premjer rekao stoji iza toga. -Prije neki dan to mi je još jednom osobno potvrdio. No, sama procedura revidiranja dozvola, ugovora sa gospodinom Grepom, usuglašavanje projekta sa autocestom, sve to zahtjeva dosta posla i vremena, pa treba svakako biti strpljiv, riječi su župana Sanadera.

BRACO ĆOSIĆ

24. svibnja 2007.

     Najveći svjetski sajam vina i alkoholnih pića, The London International Wine &Spiritis fair, održan od 22.- 24- svibnja u Londonskom Excelu, bio je  na jedan izniman način i velika promocija Imotskog. Naime, jedini Hrvatski izlagač među 1300 izlagača iz cijelog svijeta bio je i Dmitrij Zeleznjak sa vodkom Akvinta, koja se proizvedi i puni u Imotskoj Imoti.

      Osim što je promovirao svoju atraktivnu Akvintu, Zeleznjak je na štandu koji je proglašen najljepšim, fotografijama, video projekcijama, te posebno u poslovnim razgovorima isticao čistoću imotske vode kao glavnog sastojka Akvinte.

     Cijelim štandom dominirala je velika fotografija Modrog jezera, potom rijeke Vrljike. Štand je posjetio i generalni direktor sajma James Murray, što je svojevrsni presedan u profesionalnom ponašanju direktora sajma. On naime obilazi štandove, ali ne ulazi u njih, niti daje intervjue.

    Na Akvintinom štandu koji su također svojom pojavom ukrašavale manekenke iz Zagreba, te vrhunski barmeni, Murray je napravio iznimku. Kada je davao intervju HTV-u, odjednom su se okupile novinarske ekipe i snimatelji drugih TV kuća. Dakako, snimalo se i imotsko Modro jezero.

Braco Ćosić

26. travnja 2007.

      Prema podatcima koje je Državni zavod za statistiku dostavio Turističkoj zajednici Imotski, grad Imotski  ostvario je najveći porast broja noćenja u našoj Županiji. Naime, u 2006. godini Imotski je posjetilo 1495 domaća i 386 strana gosta što je porast od 46% u odnosu na 2005. godinu. Također, Imotski ima 4029 ostvarenih noćenja u protekloj godini što je za čak 80% povećanje broja noćenja u odnosu na 2005. godinu što je i apsolutni županijski rekord. No, taj rekordan broj noćenja trebao bi biti oboren već ove godine jer  po podatcima TZ Imotski  tri hotela i jedan pansion koji posluju u Imotskom već imaju više od tisuću noćenja u prva tri mjeseca ove godine, a sezona nije ni započela. Osim povećanje broja noćenja, TZ Imotski bilježi i povećanje naplate turističke članarine u 2006. godini za dvadesetak posto.

17. travnja 2007.

    Intenzivirani su radovi na Modrom jezeru kako bi početkom svibnja jezero spremno dočekalo posjetitelje. Na katu objekta na ulazu u jezero počeo je s radom objekt turističke zajednice, ispred objekta završena je staza a idućih dana izravnati će se zemlja te posaditi trava.

     Pri kraju su i svi radovi na interijeru suvenirnice i ugostiteljskog objekta te će za desetak dana biti raspisan natječaj za koncesionara. Županijsko poglavarstvo odobrilo je uvođenje ulaznice za organiziran posjet Modrom jezeru pa će županijska Javna ustanova i Turistička zajednica već u svibnju započeti s naplatom ulaznica. Na glavnoj vidilici zid je dovršen, a danas se započelo s postavljanjem kamenih ploča te vodovodnih instalacija kako bi se stotinjak novih sadnica voćki, ukrasnih grmova i cvijeća moglo lakše zalijevati. Za cjelokupnu investiciju osigurana su sredstva Grada Imotskog i TZ Imotski.