12. listopada 2008.

     Misnim slavljem u prepunoj župnoj crkvi svetoga Franje u Imotskom, u nedjelju je obilježena stota obljetnica od dolaska časnih sestara u Imotsku krajinu i grad Imotski. Misno slavlje predvodio je provincijal Provincije Presvetog Otkupitelja fra Željko Tolić uz koncelebraciju svoje braće franjevaca. Pozdravljajući svoje sestre i vjernički puk Imotskog, te brojne goste iz svih krajeva Hrvatske te časne sestre iz Slovenije provincijalka časna sestra Klara Šimunović istaknula je velike zasluge svojih sestara u podizanju duhovne kulture imotskog puka, ali i njihov samozatajni karitativni rad te rad na odgoju i obrazovanju mladih.

-Ponosni smo na ovu obljetnicu, ponosni na svoj rad, zahvaljujući Svevišnjem Bogu. Imotski nas je široka srca primio, Imotski su naše sestre primile kao svoj grad, istaknula je časna sestra Klara Šimunović.

Inače, davne 1908.godine, točnije 20.listopada, na poziv tadašnjeg imotskog župnika  fra Stanka Marušića, predstojnici časnih sestara u Mariboru, u Imotski su došle četiri časne sestre te odmah i otvorile dječje zabavište. U svom stogodišnjem radu, vodile su 1921.godine i školu, potom školu šivanja, a od 1909. do pred kraj tridesetih godina prošlog stoljeća predano su uzdržavale sirotište. Također i danas časne sestre u Imotskom vode mješoviti pjevački zbor, educiraju mlade naraštaje, promiču duhovnu kulturu.

   -Imotski, taj lijepi Grad na gori bio bi osiromašen da u njemu nisu radile i djelovale časne sestre, riječi su Imotskog gvardijana i župnika fra Zorana Kutleše.

Na kraju misnog slavlja upriličen je lijepi i sadržajni program, u kojem su sudjelovali učenici Imotske osnovne škole, mladi iz župe Zmijavci, Dječjeg vrtića iz Imotskog, mladi iz Prološca te mnogih župa Imotske krajine, te članovi Franjevačke mladeži.

    Na fotografiji: Časne sestre na proslavi stote obljetnice od njihovog dolaska u Imotski i Imotsku krajini

BRACO ĆOSIĆ

18. kolovoz 2008.

     Nakon nešto više od 100 godina na blagdan Velike Gospe, zazvonilo je zvono na staroj zavjetnoj crkvici na samo izvorištu rijeke Vrljike -  Opačcu. Stara crkvica izgrađena je još prije 290 godina, a zvono je nestalo i nema ga više od stoljeća. U toj crkvici svake godine u jutarnjim satima održava se na blagdan Velike Gospe sveta misa.

     -Da, to je svojevrsni događaj za brojne vjernike, ali i pučanstvo koje živi u blizini te crkvice, riječi su kustosice Zavičajnog muzeja u Imotskom prof. Snježane Tonković. Mi smo uz pomoć Ministarstva kulture i pod nadzorom konzervatorskog odijela u Imotskom do sada obavili oko 80 posto radova na restauriranju i zaštiti te zavjetne crkvice. Ostaje nam još obnova unutrašnjosti i nadamo se da će Ministarstvo kulture prepoznati našu zamolbu i uputiti nam potrebna sredstva.

     Što se pak tiče zvona, mogu kazati da je to donacija obitelji Mije Tolića, a križ na novoj preslici koju je izradila  majstorska radionica Maršić iz Prološca, a postavila je obitelj Željka Maršića iz Prološca. Također donirat će nam se i nova vrata na ulazu u crkvicu sa zapadne strane, pa se toplo nadam da ćemo na najljepši način okončati dugogodišnju obnovu crkvice, riječi su kustosice Tonković, ponajviše zaslužne za obnovu ove stare sakralne građevine.

Na fotografiji: Nova preslica, križ i zvonu na staroj crkvici na Opačcu

Braco Ćosić

22. svibanj 2008.

      Blagdan Tjelova  obilježit će se danas u Imotskom procesijom ulicama grada, s Presvetim oltarskim sakramentom. Na tri mjesta procesija će zastati, potom će imotski gvardijan fra Zoran Kutleša predvoditi molitve. U procesiji će pjevati članovi velikog crkovnog zbora župne crkve svetoga Frane. Sve skupa biti će to događaj za pamćenje. Razlog svakako zanimljiv. Tjelovska procesija ulicama grada Imotskog  obnavlja se nakon  punih 65. godina.

     -Da, spominjem  se davne 1943. godine i posljednje Tjelovske procesije. Bio je rat, ali bilo je dostojanstveno, veli nam poznati imotski povjesničar, književnik fra Vjeko Vrčić. Poslije su na vlast došli komunisti i tradicija je ugašena. Tjelovske procesije bile su najdostojanstveniji vjerski skupovi u Imotskom. U njoj su sudjelovali gradski čelnici, gradska glazba, pjevala su dva zbora, a procesiju je predvodio vjernički puk župe Vinjani u izvornim narodnim nošnjama. Na četiri mjesta u gradu bili su napravljeni oltari, ukrašeni cvijećem i svečanim tkaninama. I eto, nakon punih 65 godina zahvaljujući i našem gvardijanu fra Zoranu Kutleši obnavlja se jedna lijepa tradicija i zbog toga  sam jako sretan, veli nam stari imotski franjevac.

    Na fotografiji: Jedan od najstarijih živućih franjevaca 94-godišnji fra Vjeko Vrčić

BRACO ĆOSIĆ

Imotski, 24. listopada 2007.

     Kanonik i profesor mon. dr Ante Kusić pokopan je u srijedu poslijepodne na mjesnom groblju Gospe od anđela u Imotskom. Više od 200 svećenika predvođeni nadbiskupom mons. Marinom Barišićem odalo je dužno štovanje svećeniku i čovjeku, iznimno cijenjenom u crkovnim krugovima. Don Ante je rođen u Grabovcu 1922.godine, a za svećenika se zaredio davne 1945. godine u Splitu. Vršio je službu u više župa, a u katedrali je bio kanonik i voditelj zbora. Od 1995. bio je profesor filozofskih disciplina na Teologiji u Splitu do umirovljenja 1995.godine.

     Ovog omiljenog svećenika na vječni počinak otpratio je i veliki broj Imoćana iz mnogih župa Imotske krajine. Svetu misu u crkvi svetoga Frane za dušu don Ante predvodio je monsignor Marin Barišić.

Na fotografiji: S posljednjeg ispraćaja don Ante Kusića.

BRACO ĆOSIĆ

Imotski, 06. listopad 2007.

     Nekoliko tisuća žitelja Zagvozda, te mnogih mjesta Imotske krajine i susjedne Bosne i Hercegovine, u nedjelju se dostojanstveno oprostilo od 18 žrtava partizanskog zločina  iz veljače 1945.godine. Naime, tada je mučki ubijeno osam franjevaca iz Širokog Brijega  i deset hrvatskih rodoljuba na  mjestu zvanom Sudišće kod Zagvozda. Njihovi zemni ostaci  ekshumirani su prije dvije godine, te se uspjelo DNK analizom identificirati samo tri franjevca iz Širokog Brijega, dok se za njih 15 to nije uspjelo. U nedjelju su u Zagvozdu pokopani u zajedničku grobnicu, a trojica identificiranih fratara Melkior Prlić, Andrija Zubac i Julijan Kožul biti će pokopani  9.listopada na Širokom Brijegu.

Svetu misu zadušnicu u prepunoj crkvi Gospe od Karmela u Zagvozdu uz koncelebraciju 70 svećenika predvodili su mjesni župnik don Jakov Cikojević, te generalni vikar Hercegovačkih franjevaca Miljenko Šteko. U pogrebnoj povorci ljesove na kojima je bila hrvatska zastava nosili su mladi Zagvožđani. Pokop je uz pjevanje državne himne Lijepa naša obavio don Jakov Cikojević

Inače u partizanskom zločinu 1945.godine ubijeno je 66 Širokobrijeških franjevaca. Njih trideset je do sada pronađeno i pokopano, a za njih 36 i dalje se traga, rekao je na propovijedi fra Miljenko Šteko.

Na fotografiji: Sa veličanstvenog i dostojanstvenog pokopa 15 žrtava partizanskog pokolja iz 1945. u Zagvozdu.

BRACO ĆOSIĆ

Imotski, 02. listopad 2007.

Na velikom slavlju koje se  ne pamti u Rašćanima, na granici Imotske  krajine i  Vrgoračkog kraja, nasuprot zaseoka Pavlinovići, podno Biokove, u nedjelju poslijepodne svečano je otkriven  spomenik don Mihovilu Pavlinoviću, a u povodu 120.-te obljetnice njegove smrti. Velebni brončani spomenik poznatom svećeniku, domoljubu i književniku, rad akademskog kipara Marka Gugića otkrili su saborski zastupnik Kajo Bućan, pomoćnica ministra kulture Ana Bilokapić i don Vjekoslav Pavlinović, najzaslužniji čovjek za ovaj veliki događaj u Rašćanima.

Zastupnik u Hrvatskom saboru, Bečkom parlamentu, čovjek koji je najzaslužniji za priključenje Dalmacije Hrvatskoj, vraćanje Hrvatskog jezika u škole i sve državne institucije, crkve, sudove po Dalmaciji, književnik i nadasve veliki domoljub, zaslužio je rekoše brojni govornici u Rašćanima da mu se baš tu odakle su mu i korijeni, podigne spomenik. Kao znak zahvale, ali i kao spomen generacijama koje dolaze.

Među nekoliko tisuća okupljenih na ovoj svečanosti bili su i saborski zastupnici Kajo Bućan, Kruno Peronja i Marko Turić, župan Ante Sanader, gradonačelnici  Vrgorca. Makarske, Solina, načelnik Podgore gdje je don Mihovil rođen, njegova daljnja rodbina.

Svetu misu ispred samog spomenika gdje su tri kamena stupa, koji simboliziraju don Mihovila kao svećenika, političara i književnika, uz koncelebraciju deset svećenika predvodio je nadbiskup u miru Ante Jurić.

U bogatom kulturnom programu sudjelovali su  brojni kulturni djelatnici iz Solina, Podgore, Makarske i Vrgorca.

Na fotografiji: Sa svečanosti otkrivanja spomenika don Mihovilu Pavlinoviću

BRACO ĆOSIĆ

Imotski, srpanj 2007.

     Nakon punih 6 desetljeća počela je unutarnja obnova župne crkve svetoga Frane u Imotskom, posvećene još davne 1900.godine. Uz pomoć Provincije Presvetog otkupitelja i milodarima vjerničkog puka, obnovit će se kompletan već dobro narušeni pod crkve, postavit će se kamene ploče, grijanje, a također će se unutrašnjost crkve i obojati.

     -Ovo je značajna investicija, ali bilo je i vrijeme da se župna crkva  renovira iznutra. Njen vanjski izgled je lijep i primjeran, no unutrašnjost je s vremenom puno propala. Radovi će potrajati i nekoliko mjeseci, veli nam imotski gvardijan fra Zoran Kutleša. Radove na ovom zahtjevnom projektu izvodi specijalizirana firma Kuprić iz Imotskog.

Na fotografiiji: Obnova interijera župne crkve u Imotskom

BRACO ĆOSIĆ

Imotski, srpanj 2007.

     Poznati Imotski franjevac, povjesničar i književnik fra Vjeko Vrčić, još jednom je nagrađen za svoja brojna djela. Osim što je dobio nagradu Županije za životno djelo, Nagradu grada Imotskog i Vrgorca, a uskoro i nagradu grada Metkovića, gdje je bio i prvi župnik davne 1946.godine, fra Vjeki se odužio i Imoćanin Marijan Medvidović, koji živi i radi u Zagrebu.

      Poklonio mu je srebrni reljef u naravnoj veličini s njegovim likom i sa župnom crkvom svetoga Frane u pozadini. Ovaj vrijedni reljef, djelo je  umjetnika Ljubića, koji je poznat po izradi sarkofaga kardinala Stepinca.

-Ma zahvalan sam mom Medvidoviću, jer će ovaj srebrni reljef nakon moje smrti krasiti Franjevački zavičajni muzej kojega sam utemeljio 1963.godine, veli nam fra Vjeko.

   Na fotografiji: 94-godišnji imotski franjevac Vjeko Vrčić uz Srebrni reljef

BRACO ĆOSIĆ