Imotski.hr

Hrvatsko društvo glazbenih i plesnih pedagoga svoju ovogodišnju nagradu dodijelilo je ravnatelju Glazbene škole „Dr.fra Ivan Glibotić“ i kapelniku HPO Gradske glazbe Imotski prof. Ivanu Gliboti-Crnom. Obrazloženje nagrade glasi: Za izniman doprinos u glazbenom i pedagoškom obrazovanju mladeži . Također, u opširnom obrazloženju stoje i veliki uspjesi učenika Osnovne glazbene škole , na Regionalnim i Državnim prvenstvima, uspjesi HPO Gradske glazbe Imotski, a sve pod vodstvom prof. Glibote.

Godišnja nagrada Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga uručena je prof. Gliboti u Zagrebu.

Ovo je pored nagrade Osoba godine Imotske krajine, Radio postaje Imotski, priznanja Grada Imotskog, još jedna u nizu,a ovog vrsnog pedagoga i glazbenika, čovjeka najzaslužnijeg što je Imotski dobio i Srednju glazbenu školu.

Blagdan svete Cecilije, zaštitnice glazbala i glazbara, svečano je po dugogodišnjoj tradiciji proslavljen u Imotskom. Svečanost je započela defileom Hrvatskog puhačkog orkestra Gradske glazbe Imotski ulicama grada sa slikom svete Cecilije. U župnoj crkvi svetoga Frane održan je prigodni koncert i svečana sveta misa. Misno slavlje pratio je veliki mješoviti zbor župne crkve. Misno slavlje predvodio je imotski gvardijan fra Zoran Kutleša. Istaknuo je kako je Imotski jedan od rijetkih gradova koji na poseban način slavi svetu Ceciliju mučenicu iz 250. godine.

U povodu tridesete obljetnice ubojstva velikana hrvatske državotvorne misli Ante Brune Bušića, list Imotska krajina iz Imotskoga objavila je zbirku pjesama posvećenih tom istaknutom hrvatskom intelektualcu, novinaru i književniku kojega je jugoslavenska Udba ubila 1978. godine u Parizu, a čiji se nalogodavci još ne znaju ili ne žele znati.

Knjiga naslovljena "Bard i mučenik hrvatskog državotvorja" predstavljena je u Klubu Imoćana u Splitu, na spomendan Bušićeva ubojstva, znakovitog nadnevka 16. listopada, kada je za papu izabran najveći hrvatski prijatelj u svijetu papa Ivan Pavao Drugi te poginuo slavni vukovarski branitelj Blago Zadro, kazao je priređivač knjige Mladen Vuković, koji je u uvodnom proslovu knjizi naznačio da tom knjigom želi dati umjetnički omaž pjesniku Brunu, o kojem bi se dala sastaviti i posebna knjiga s epskim pjesmama.

O Bušićevoj nacionalnoj i političkoj misli govorio je novinar Josip Jović, podsjetivši na Brunove proročke riječi kako Hrvati neće dobiti državu bez krvi, kako će se u njezinu rađanju morati pomiriti sinovi partizana i ustaša, ali i sve citiraniju izreku kako nas nitko neće opljačkati kao hrvatski tajkuni.

Uz pet Brunovih pjesama, zbornik je ilustriran umjetničkim portretima i skulpturama te pjesmama iz pera 33 autora iz Hrvatske, BiH, SAD, Švedske i Južnoafričke republike. Izabrane domoljubne i intimističke lirske pjesme posvećene Bušiću čitao je pjesnik i branitelj Petar Vulić, a u prigodnom glazbenom programu pjevao je Marko Dodig Paško.

Tijesni su bili prostori u predivnom ambijentu dvora don Ivana Turića u Imotskom za sve one koji su htjeli biti nazočni predstavljanju prve fotomonografije posvećene vodama Imotske krajine. Fotomonografija "Imotske modre vode" autora Luke Kolovrata i Maje Delić Peršen uistinu je dokument koji svjedoči o bogatstvu koje ima Imotski i Imotska krajine. Slikom koja dominira ali i tekstom koji podučava autori su prikazali svu raskoš voda u Imotskoj krajini koja s obzirom na veličinu ima i najveću rezervu pitke vode ne samo u Hrvatskoj već i u Europi. Samo Crveno jezero je spremnik sa skoro 18 milijuna kubičnih metara čiste i bistre vode za piće da se ne govori o drugim jezerima i rijeci Vrljici.

Fotomonografiju Imotske modre vode osim autora predstavili su i Zlata Babić Marinović i poznati alpinist Stipe Božić, koji je i sam nekoliko puta ronio u imotskim jezerima.

U sklopu ovog predstavljanja, prikazan je i dokumentarni film Bajka i priče o modrom biseru, film o ljepotama i neobičnim pojavama u Imotskom Modrom jezeru, autora Boška i Velimira Ćosića, a cijelu promociju uljepšala je svojom pjesmom ženska klapa "Neviste"

Večeras su mnogobrojni posjetitelji Modrog jezera mogli uživati u fantastičnim fotografijama članova foto kluba Imota. Izložba u tvrđavi Topana, pod nazivom "Miljenice voda i gora" - o vilinskoj i mitskoj Imoti bila je pun pogodak.

Putem od vidilice Modrog jezera do Topane na desetak mjesta mogle su se vidjeti vile obasjane svijetlom baklji, a cijeli događaj u sklopu Imotskih sila uveličala je i grupa Flogiston svirajući tradicijsku irsku glazbu.

Izvedbom monodrame Priredba našeg poznatog glumca i redatelja Ilije Zovke, u petak navečer započela su 32. Imotska sila. Ilija se imotskoj publici predstavio jednom zanimljivom pričom o glumcu koji u iščekivanju priredbe na pozornici, zapravo prepričava svoj život. Inače ovaj tekst dobio je i prvu nagradu ovogodišnjih Raosovih dana.

Ove godine Imotska sila ponudit će nekoliko zanimljivih kazališnih priredbi, koncerte, izložbe. Rekli bismo za svakog ponešto. Zatvaranje Sila predviđeno je 30.srpnja kada kod Gradske fontane nastupaju glumci Teatra Gavran sa predstavom Rogonja.

Program ovogodišnjih sila možete vidjeti ovdje...

B. Ćosić

Dogodilo se i to u Imotskom. Nakon 22 godine lutanja i seljakanja iz jednog u drugi iznajmljeni prostor, mladi imotski glazbenici iz Osnovne glazbene škole dr.fra Ivan Glibotić, svoj završni koncert na kraju školske godine održali su u prostorima novoobnovljene glazbene škole u Imotskom. Iako se lijepi prostori još nisu službeno otvorili jer je plan vodstva škole da to bude početkom nove školske godine u rujnu mjesecu kada se očekuje i dolazak ministra Dragana Primorca, ali i bogat kulturno zabavni program, ravnatelj škole prof Ivan Glibota ipak je testirao nove prostore i postigao pun pogodak. Kako kod roditelja, tako i kod svojih učenika i nastavničkog kadra.

-Iako još nemamo ni stolice ni namještaja, jer se tek ovih dana očekuje raspisivanje natječaja za opremu naše škole, gdje očekujemo punu podršku i pomoć Grada, Županije i Ministarstva prosvjete, odlučili smo tri koncerta koje inače održavamo na kraju nastave svake godine, održati u našoj novoj koncertnoj dvorani. Pokupili smo sjedalice, namjestili klavir i partiture i vidite, koncerti su oduševili sve. Toliko radosti kod naših učenika, mojih kolega i napose roditelja. Pa,zar to nije predivno. Nakon 22 godine postanka škole, tolikog broja nagrada na Državnim prvenstvima, ova naša nadarena djeca dobila su svoj glazbeni dom. Sada se mogu educirati u miru da ih nitko neće izbaciti vani, možemo održavati koncerte, stručne simpozije, veseliti se i svirati. A što je ljepše od toga, veli nam ushićeni ravnatelj prof Ivan Glibota, čovjek silno zaslužan što je Imotski konačno dobio svoj glazbeni dom.

Učenici Imotske Osnovne glazbene škole dr. fra Ivan Glibotić ponovno su na Državnom natjecanju učenika glazbe održanom u Varaždinu postigli fantastičan rezultat. Od petorice njih koji su otišli na natjecanje, svi su donijeli nagrade i to tri prve, jednu drugu i jednu treću. Osim toga od 900 natjecatelja samo je Imoćanin Mate Đuzel svirajući trombon u prvoj kategoriji osvojio maksimalnih 100 bodova.

Uz Matu, prvo mjesto osvojio je i Mijo Majić u prvoj kategoriji na rogu, te Mate Šabić ,u drugoj kategoriji na trombonu. Njihov mentor je prof.Ivan Glibota.

Roko Rebić u prvoj kategoriji svirajući trubu osvojio je drugo mjesto, a Mijo Perić u prvoj kategoriji na trubi bio je treći. Njihov mentor je prof. Darko Rimac. Sve učenike na glasoviru je pratila Alenka Milano.

Mate Đuzel i Mijo Majić stekli su i pravo sviranja na završnom koncertu među 17 izabranih mladih glazbenika. Kada se ovom rezultatu pridoda i prvo mjesto Ljubomira Glibote na trubi u trećoj kategoriji, koji je ponikao u imotskoj osnovnoj glazbenoj školi, a sada pohađa Srednju u Splitu, onda je potpuno jasno kako se radi s mladim imotskim glazbenicima.

-Presretan sam i s ovim rezultatima, a kada na jesen dobijemo naš Glazbeni dom i Srednju glazbenu školu, bit će još prvaka Hrvatske iz Imotskog, s ponoson nam reče ravnatelj škole prof. Ivan Glibota.

Na fotografiji: Mladi imotski glazbenici iz Osnovne glazbene škole dr.fra Ivan Glibotić

Predbračni ugovor, taj popularni dokument, kojeg se ne libe potpisati prije stupanja u brak glumačke zvijezde, poznati sportaši, svjetski pa i naši bogatuni, u svom sadržaju precizira u prvom redu visinu odštete jednog ili drugog partnera, u slučaju rastave, smrti ili nečeg trećeg.

U Imotskom Zavičajnom muzeju, njegova kustosica Snježana Tonković pronašla je jedan takav dokument, koji zapravo nije predbračni ugovor kakvog precizira Obiteljski zakon, jer ga ne potpisuju osobno budući supružnici, već takozvani Ugovor o pogodbi miraza ili namirenju kćeri prilikom stupanja u brak. U to vrijeme žene i nisu mogle biti vlasnice nikakvih pokretnih i nepokretnih stvari. Taj ugovor sačinjen je i potpisan još davne 1886. godine u ožujku mjesecu, a pisan je na talijanskom jeziku. U Ugovoru o pogodbi miraza Imoćanin Blaž Vučemilović i njegova supruga Edigva rođena Novak, sukladno sporazumu sa svojim budućim zetom Danilom Antoniom, inače šefom policije u Imotskom, sačinjen je spisak stvari koje njihova kćer Rossina nosi u dotu.Tako se točno precizira da Vučemilovići daju odjeću, haljine, donje rublje i posteljinu te u gotovini 4 tisuće forinta, koji će se isplatiti u obrocima u roku od dvije godine. Ako Vučemilovići umru obveze ostaju na njihovim nasljednicima.Ugovor o pogodbi miraza svojim potpisom i pečatom ovjerio je tadašnji javni bilježnik u Imotskom dr. Antonio Dudan.

Drugi sličan ugovor pronađen je iz 1903. i 1904. godine. U ovom od 1904. Tomažina Roščić rođena Pavičić i njezin budući zet Jure Radić potpisali su da će Tomažina za dotu kćeri Venerandi dati 1000 kruna u gotovini i po 500 kruna vrijedan namještaj i rublje. Dokument je ovjerio bilježnik Sebastijan Cambi.

Na fotografiji: Snježana Tonković s pronađenim Ugovorima o pogodbi miraza za koje se smatra da su među najstarijim u Hrvatskoj

Kulturna udruga RAOSOVI DANI
i DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
raspisuju

NATJEČAJ
za monodramski tekst

   Natječaj se raspisuje za novi monodramski tekst na slobodnu temu, pisan na hrvatskom književnom jeziku ili dijalektu. Monodrama treba imati od 10 do
20 autorskih kartica teksta. Stručni sud posebno će vrednovati tekstove nastale preradbom djela Ivana Raosa, ili tekstove nastale prema motivima
iz života i djela Ivana Raosa.

      Rukopisi djela šalju se tiskana u tri primjerka i na računalnoj disketi ili CD-u pod autorskom zaporkom, a u priloženoj zatvorenoj omotnici treba
navesti ime, prezime, adresu i telefon autora šifriranog teksta.

     Tekstove poslati do 01. lipnja 2008. godine na adresu:

RAOSOVI DANI
(n/p Branki Buljan)
Vinarski prolaz 4
21260 IMOTSKI
HRVATSKA

     Rezultati Natječaja bit će objavljeni do 20. lipnja 2008. godine.
Prvonagrađeni tekst, uz novčanu nagradu, bit će predstavljen na ovogodišnjim 15. - tim Raosovim danima 7. i 8. srpnja 2008. u Medovu Docu.
     Za potrebe književne priredbe RAOSOVI DANI bit će otkupljeni i drugi monodramski tekstovi koje preporuči stručni sud.

Rođeni Imoćanin, Ivan Vujević profesor na Ekonomskom fakultetu u Splitu i autor mnogobrojnih stručnih knjiga iz područja ekonomije, povijesti i filozofije, predstavio je u Imotskom svoje najnovije izdanje-trilogiju pod nazivom Enciklopedija života. Opsežni materijal sa 750 stranica, u tri knjige, izišao je u izdanju Hrvatskog kulturnog društva Napredak.

I dok neke enciklopedije i leksikone rade timovi stručnjaka uz podršku izdavačkih kuća, prof Ivan Vujević se sam uhvatio u koštac s tim ozbiljnim poslom. U deset poglavlja Vujević je dao svoj pogled na početak i kraj ljudskog života, kroz prizmu stručnjaka ekonomiste, povjesničara, filozofa, pjesnika političara.

-Djelo Enciklopedija života svrstala je prof. Ivana Vujevića na isti put kojim je radio veliki enciklopediste dr.Mate Ujevića. Upravo ta Imotska enciklopedijska linija punija je ovim novim djelom prof. Vujevića, istaknuo je na predstavljanju trilogije novinar Mladen Vuković.

Na fotografiji: S predstavljanja Enciklopedije života prof. Ivana Vujevića u Imotskom

Novogodišnji koncert HPO Gradske glazbe Imotski, koji se po tradiciji održava pred sam početak Nove godine, ovoga puta imao je i jednu posebnost. Naime, po prvi put na dirigentskom pultu nije bilo maestra i duše orkestra prof.Ivana Glibote. On je ovoga puta palicu prepustio mladom glazbeniku Vjekoslavu Babiću koji je upravo prve note naučio u Imotskoj glazbi i Glazbenoj školi. Vrsni umjetnik koji je pred završetkom Glazbene akademije, izvanredni pijanista u klasi Pavice Gvozdić, također paralelni studij dirigiranja pod mentorstvom Vjekoslava Šuteja, oduševio je svoje sumještane. S lakoćom i virtuoznošću vodio je orkestar, kojeg je uistinu prof.Glibota doveo do samih granica amaterskog i profesionalnog muziciranja.

Sve u svemu Novogodišnji koncert Gradske glazbe iz Imotskog bio je vrhunac jedne uspješne sezone imotskih glazbenika koji su ili preko glazbe ili na natjecanjima glazbenika preko Glazbene škole osvojili mnoga priznanja.

U Etnografskom muzeju u Zagrebu otvorena je izložba fotografija „U kamenu čvor – kravata Imota“, u organizaciji ustanove Academia Cravatica. Fundus izložbe čini oko 220 starih fotografija nastalih u vremenskom rasponu od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Fotografije, ti jedinstveni „dokumenti vremena“, u tom stogodišnjem razdoblju prikazuju stanovnike Imotske krajine – razne osobe i skupine, od težaka do „gospode“, u raznim životnim prigodama, ali s jednim zajedničkim obilježjem - svi nose kravatu kao ures. Urednice izložbe su Sanda Lončar i Suzana Budimir, a postav izložbe uz njih potpisuje i Nikola Albaneže. Izložba je otvorena do 30. rujna.

Svečano predstavljanje izložbe „ U kamenu čvor – kravata Imota“ upriličuje se 26. rujna, u 19 sati. Tom prigodom bit će predstavljena i istoimena monografija, čija je glavna i odgovorna urednica Sanda Lončar. Uz fotografije iz fundusa izložbe, monografija također sadrži znanstvene i književne priloge o rupcu, kravati i povijesti fotografije u Imotskoj krajini. Još jedno poglavlje ove bogate monografije čini čak četrdesetak izjava, čiji su autori osobe istaknute u javnosti, porijeklom iz Imotske krajine. Njihova osobna i obiteljska iskustva u vezi s kravatom zanimljiv su i važan doprinos upoznavanju i posvješćivanju tradicije i kulture odijevanja u imotskom kraju. Kao posebna atrakcija promovirat će se kravata „Croata Imota“, kreirana s motivima grba Grada Imotskog i glagoljice te s fragmentima sviloveza.

Monografija „ U kamenu čvor – kravata Imota“ prva je knjiga Biblioteke „Gradovi, regije, zemlje i kravata“, koju je pokrenula Academia Cravatica. Čitavi taj projekt nadahnjuje se povijesnom činjenicom hrvatskog podrijetla kravate, kako su sredinom 17. stoljeća Francuzi nazvali slikovite rupce koje su oko vrata nosili hrvatski vojnici. Mnogo je manje poznata činjenica da je, kako je dosadašnjim tek početnim istraživanjima utvrđeno, rubac još stoljećima ranije bio obvezatan element na četrdesetak muških narodnih nošnji i dvadesetak ženskih, u svim hrvatskim regijama i drugim krajevima gdje žive Hrvati. Pritom je posebno zanimljivo kako je rubac manje prisutan u ženskoj, a znatno rašireniji u muškoj narodnoj nošnji.

Predstavljanjem ove izložbe i monografije, Academia Cravatica započinje s brojnim događanjima kojima najavljuje i obilježava Dan kravate. S obzirom da je kravata hrvatski simbol, simbol Europe te znak ljudskog dostojanstva, slobode i odgovornosti kao civilizacijskih vrijednosti, utemeljitelj i ravnatelj ustanove Academia Cravatica Marijan Bušić pokrenuo je inicijativu obilježavanja nacionalnog i svjetskog Dana kravate, svake godine 18. listopada. Toga dana, 2003. godine, izvedena je autorska instalacija „Kravata oko Arene“ u Puli, koju je putem svjetskih televizija vidjelo više od milijardu ljudi. Instalacija je ocijenjena kao „dosad najambiciozniji projekt promidžbe hrvatskoga identiteta u svijetu“. Njome je ujedno istaknuta i kravata kao medij koji je svojim snažnim simboličkim potencijalom iznimno važan za cijeli svijet. Academia Cravatica najavljuje da će se Dan kravate ove godine obilježiti kulturnim i društvenim događanjima u više hrvatskih gradova i u svijetu. (Dino Bedrina)

U Imotskom, u dvorima don Ivana Turića, predstavljena je knjiga Imotski u razglednici, u izdanju Školske knjige iz Zagreba. Autorice knjige Maja Delić Peršen i Suzana Budimir brižno su godinama pripremali stare imotske razglednice po kućama Imoćana, sortirali ih, napisali lijepe tekstove, a ekipa stručnjaka iz Školske knjige sve je to uobličila.

-Ovo je nacionalni projekt, a ne lokalni, izjavio je prof. Ante Žužul, predsjednik Uprave Školske knjige na predstavljanju pred više od 300 posjetitelja. Ova knjiga je odsjaj Imotskog i Imotske krajine u slavnoj prošlosti. Praktički gdje god podignete kamen po Imotskoj krajini ispod njega je povijest, rekao je prof. Žužul.

-Imotski je stoljećima disao i živio Europski. Vidljivo je to upravo iz razglednica koje su u knjizi i koje govore o bogatom baštinskom naslijeđu ovoga grada i Imotske krajine, riječi su Maje Delić Peršen.

Knjigu su predstavili Mladen Vuković, prof.Ante Žužul i same autorioce, a tekstove su čitali Vedran Mlikota i Ante Šućur.

Don Ivan Turić obznanio je na predstavljanju da njegovi lijepi kameniti dvori koji su još u fazi izgradnje, pripadaju gradu Imotskom, imotskom čovjeku pokloniku kulture i čuvarima Imotske baštine.

Najplodniji Imotski skladatelj dalmatinskih klapskih napjeva dr.Vlado Vicić, počašćen je od svojih sugrađana. U okviru 31.Imotskih sila, kulturno-zabavne ljetne manifestacije, organizirana mu je autorska večer. Uz sudjelovanje klape Srdela iz Makarske, klape Iskon i klape Čežnja zahvalili su svome Vladi za 40 godina uspješnog skladateljskog rada. Večer je upotpunio i Mladen Biočina koji se i proslavio pjevajući Vladine pjesme.

Brojni poklonici dalmatinske izvorne serenade, koju je godinama njegovao Vlade, pravim su ovacijama popratili cijeli program posvećen Viciću.

Arsen i Matija Dedić oduševili su Imoćane. Na njihovom zajedničkom koncertu u Gradskoj kino dvorani u bilo je i aplauza i ovacija. Arsen, kako je i sam istaknuo dolazi nakon punih 20 godina u grad i sredinu, koja ga je inspirirala u stvaranju mnogih njegovih glazbenih ostvarenja. U prvom redu glazbu za Raosove «Prosjake i sinove».

Sam koncert prožet poznatim Arsenovim hitovima, te briljantno izvođenje nekih skladbi na klaviru Matije Dedića, protekao je uistinu u lijepoj atmosferi. Inače nastup Arsena Dedića nakon punih 20 godina u Imotskom organiziran je u sklopu 31.Imotskih sila.

Odličnom izvedbom Ogrizovićeve Hasanaginice u Imotskom su započela ovogodišnja Imotska sila. Na Topani, u prirodnom okruženju imotski glumci pod redateljskom palicom Nikše Leke opravdali su očekivanja mnoštva gledatelja. Posebno dojmljiva bila je izvedba glavnih glumaca Jelene Kordić i Ante Šućura. Raspored ostalih događanja Imotskih sila možete vidjeti ovdje.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak koje je obnovilo svoj rad u Imotskom nakon desetak godina stanke, startalo je, čini se vrlo ozbiljno i sadržajno. U punoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta, što je za Imotske prilike iznimno veliki posjet, priređena je kulturno zabavna večer s nizom sadržaja. Nastupili su mladi splitski glazbenici na violini i gitari, a posebnu pozornost privukao je nastup mladog Imoćanina Luke Gudelja i gitariste Ante Ivkošića. Poseban dio programa posvećen je predstavljanju knjige «Pučke izreke o vremenu», autora Ante Čelana Gaganića. Taj poznati imotski kroničar zapisao je na jednom mjestu mnoge narodne izričaje o mjesecima, danima, godišnjim dobima.

-Svakako da je to veliki doprinos očuvanju jednog bogatog dijela pučkog baštinskog naslijeđa iz Imotske krajine, istaknuo je novinar Mladen Vuković predstavljajući knjigu.

Senka Ilić-Jukić aktivna predsjednica Imotskog ogranka Napretka izrazila je nadu da je ova prvi korak u velikom programu oživljavanja mnogih zamrlih imotskih kulturnih osobitosti, te da će Napredak okupljajući i mlade i starije podizati kulturu u Imotskom.

U sklopu prve večeri Napretka otvorena je i zanimljiva izložba fotografija, uradak šestorice mladih fotografa iz foto-sekcije.

Na fotografiji: S prve, vrlo sadržajne kulturno zabavne večeri Imotskog ogranka HKD Napredak.

Nastupom klape Sinj u crkvi svetoga Frane u Imotskom u sklopu kulturno-zabavnog predprograma Festivala, u nedjelju je i službeno počeo program ovogodišnjeg 12.tog Festivala Mandolina Imota.

Festival mandolinskih orkestara otvara se u petak ispred Gradske fontane, a nakon toga je i natjecanje komornih sastava. U subotu je natjecanje mandolinskih orkestara, dok je u nedjelju podjela priznanja najboljima i svečano zatvaranje Festivala.

Svečani koncert pod nazivom Radosna vijest, što je na Uskrsni ponedjeljak održan u Gradskom kinu u Imotskom, ostati će po mnogočemu upamćen. U prvom redu što je ponudio Imoćanima nešto nesvakidašnje, mnogo lijepoga i nadasve zabavnog programa. Jovica Škaro taj maestralni splitski glazbenik sa nekoliko svojih suradnika iz Imotskog organizirao je pod pokroviteljstvom Grada Imotskog i susjednih mu općina, program za svaku dušu. Zapravo se i nije moglo ocijeniti koliki je pljesak upućen jednom Ratomiru Kliškiću, prvaku HNK Split, ili jednoj Jeleni Delipetar, Editi Maršić ili Neveni Jogun, mladim pjevačkim i dramskim nadama Imotske krajine.

Prepuna dvorana uživala je u nastupu KUD Brodosplit, pjevanju Vinka Coce, ženske klape Putalj, klape Stobreč, ali isto tako u nastupu imitatora Imoćanina Tome Vodoševića, Vukasa, Valentine Rebić, mališana Dječjeg vrtića Imotski, zbora osnovne škole Lovreć, te još mnogih izvođača, uz voditeljski dvojac Ivanka Boban Luetić i Branko Uvodića.

Scena, pozdravni govor gradonačelnika Ante Đuzela, koji je obećao da će ovaj koncert postati tradicionalan, sve je to upotpunilo ozračje Uskrsa u Imotskom. Koncert za pamćenje.

Pod nazivom “Projekt Italija 2007”.Hrvatski puhački orkestar Gradska glazba Imotski, inače aktualni prvaci Hrvatske, održala je u Gradskom kinu u Imotskom jedan od svojih najboljih koncerata. Naime, krajem travnja Imotska glazba predstavlja Hrvatsku na velikom međunarodnom susretu puhačkih orkestara Europe u Italiji, pa je maestro prof-Ivan Glibota svojim sumještanima upravo predstavio repertoar s kojim će nastupiti na tom natjecanju.

Imotski majstori, sve odreda golobradi dječaci i djevojčice, ali glazbeno obrazovani, uz potporu svojih kolega iskusnih glazbara, odradili su djela A.Reeda, P.Sparkea, F.Von Suppea, Jakova Gotovca, u maniri profesionalnih puhačkih orkestara.

-Ovo nije više nikakav amaterski puhački orkestar, ovo su profesionalci, koji mogu ići u bilo koji Europski grad, u bilo koju Europsku koncertnu dvoranu i tamo uzdignute glave prezentirati ne samo Imotski, već cijelu Hrvatsku, komentari su mnogobrojnih glazbenih stručnjaka, koji su nazočili ovom koncertu u Imotskom.

-Priznam da su momci i cure odradili to dobro, no ja nikada do kraja nisam zadovoljan, Moramo još isfiltrirati neke detalje, kako bi u Italiji mogli dostojno prezentirati našu Hrvatsku, riječi su prof. Glibote koji je primao čestitke nakon izvanrednog koncerta.

Četrnaestogodišnja učenica Imotske Osnovne škole Jelena Delipetar na najboljem je putu da postane vrsna estradna zvijezda. Da je izraziti glazbeni talent ,tiha i simpatična djevojčica pokazala je osvajanjem prvog mjesta na „Imota festu“, natjecanju za najboljeg pjevača i pjevačicu Imotske krajine s pjesmom Lane Jurčević „Najbolja glumica“. Osim toga Jelena je i polaznik Osnovne glazbene škole dr. fra Ivan Glibotić iz Imotskog i vrsna pijanistica.

Ovih dana izišao je i prvi CD ove mlade imotske glazbene nade. Istina, na njemu su samo dvije pjesme, obje skladatelja Jovice Škare, koji Jelenine glazbene korake prati s puno pažnje. Jedna pjesma nosi naslov „Srest ćemo se mi“, a druga „Vinjani“ za koje je riječi napisao Jelenin otac Ivan, inače predsjednik općinskog suda Imotski.

-Meni je glazba ne samo hobi ,već i opsesija. Zahvalna sam gospodinu Škari, koji me prati i pomaže u svim mojim nastupima, a također i svim profesorima moje glazbene škole, od kojih sam dobila dobre glazbene temelje. Dakako, da uz školu koja je na prvom mjestu namjeravam nastaviti s pjevanjem. Dokle ću stići, vidjet ćemo, veli nam Jelena.

Po onom što smo čuli na prvom Jeleninom CD-u, ponajviše po ocjenama glazbenih stručnjaka, Imotska krajina uistinu je dobila svoju glazbenu zvijezdu.

Imotski glazbenici proslavili su nedavno dva vrlo važna jubileja. Osnovna glazbena škola dr.fra. Ivan Glibotić dvadeset godina od svoga utemeljenja, a HPO Gradska glazba Imotski, inače aktualni prvaci Hrvatske, svoj 136-ti rođendan.

Poseban pečat ostavili su imotski glazbenici u posljednjih 11 godina otkako je glazbu preuzeo prof.Ivan Glibota Crni. Profesor Glibota je uostalom i utemeljio Osnovnu glazbenu školu 1986.godine.

Dovoljno je spomenuti da nema državnog ili regionalnog natjecanja na kojemu učenici Osnovne glazbene škole ne osvoje po nekoliko prvih mjesta. Osim toga neki učenici poput Antonije i Vatroslava Čelana, Ivana Đuzela sviraju u međunarodnim orkestrima. Na glazbenim akademijama širom Hrvatske ponajbolji studenti dolaze iz Imotskog, zahvaljujući ponajprije temeljima iz Osnovne glazbene škole.

-Raditi u Imotskom za mene je takav izazov kao da radim u Zagrebu ili nekoj drugoj većoj sredini koja ima dugogodišnju glazbenu kulturu. U Imotskom je mladež tako senzibilna na glazbu da je to vrlo impresivno za na mentore, riječi su prof. Jure Šabana Stanića, omišanina, jednog od vrsnih pedagoga u Osnovnoj glazbenoj školi.

No, ono paradoksalno u ovoj cijeloj imotskoj glazbenoj priči jeste činjenica da 94 učenika Osnovne glazbene škole nemaju svoje prostore. I sada su u iznajmljenoj privatnoj zgradi, iz koje ih gazde mogu izbaciti vani kada ima padne na pamet..

Seljakanje ponajboljih mladih glazbenika Hrvatske, njihovih nastavnika i mentora, iz prostora u prostor diljem Imotskog, uistinu je prevršilo svaku mjeru. Godinama nam se obećava da ćemo ući u neke naše nove prostore. Vrijede takva obećanja i za lokalne čelnike, ali i za ljude bliske Županiji, Ministarstvu prosvjete i športa, ogorčeno priča ravnatelj škole prof. Ivan Glibota.

Treba također spomenuti da je sam ministar Primorac čak dva puta posjetio staru zgradu Đačkog doma u Imotskom, predviđenu za prostore Glazbene škole. U oba navrata 2004.godine, te posljednji put pred kraj 2006.godine ministar je obećao da će obnova škole započeti uskoro.

Ako do kraja trećeg mjeseca MInistarstvo ne izvrši svoja obećanja oko realizacije pomoći za obnovu stare zgrade Đačkog doma za potrebe Osnovne glazbene škole i Gradske glazbe, grad Imotski će sam raspisati natječaj za renoviranje, jer imamo svu potrebnu dokumentaciju,i izjavio nam je gradonačelnik grada Ante Đuzel.

Iz Ministarstva znanosti obrazovanja I sporta na e-mail nismo dobili odgovor kada će krenuti obećana obnova starog Đačkog doma. Tek obavijest da je obnova ušla u prioritet Svjetske banke. No konkretan početak obnove nitko ne zna.

Uz pomoć visokih vatrogasnih ljestvi naših vatrogasaca, obavljeno je i dodatno snimanje lokacije na južnoj strani imotskog Modrog jezera, gdje bi se prema prijedlogu nekolicine dobrih poznavatelja balade Hasanaginica, trebao urediti prostor za podizanje spomen obilježja baladi Hasanaginica.

Ideja dr.Mije Milasa vrsnog poznavatelja balade, koja je prevedena na više od 70 svjetskih jezika da Imotski bude prvi grad na svijetu koji će podignuti spomen obilježje jednoj Baladi, naišla je i na potporu u Poglavarstvu Grada Imotskog. Dr.Milas je angažirao i vrsnog umjetnika i akademskog kipara Kažimira Hrastu, koji je bio oduševljen idejom, no kako je i sam izjavio priprema idejnog rješenja spomen obilježja i najteži mu je ispit u njegovoj dugogodišnjoj praksi. Naime, okružje u kojem bi se radilo obilježje, a to je izvorni jezerski ambijent jednostavno zahtjeva da se u njemu ne izvrže bilo kakve radnje koje će poremetiti sklad prirode. Po svemu sudeći spomen obilježje sačinjavale bi ili kamene ili bakrene ploče na kojima bi na nekoliko svjetskih jezika bili ispisani poznati stihovi iz balade Hasanaginica.

Dodatnim snimkama iz ptičje perspektive Kažimir Hraste bi uskoro i finalizirao svoju zamisao.

Iz tiska je izašla zbirka dokumenata iz Drugog svjetskog rata «Imoćani i Imotska krajina 1941-1945.», autora umirovljenog profesora povijesti Krunoslava Zujića. Svojevrsna je to kronika o događajima na imotskom području za vrijeme Drugog svjetskog rata od 6.travnja 1941. do 15.svibnja 1945. godine. Dokumenti su „sine ira et studio“ to jest originali ,a popraćeni su samo najnužnijim pojašnjenjima.

Ovo vrijedno i godinama stvarana djelo konačno je i ugledalo svjetlo dana, a Krunoslavu Zujiću svakako zahvala, što je zaustavio na jednom mjestu događaje iz jednog dijela imotske povijesti.

Izjava ministra kulture Bože Biškupića izrečena u četvrtak na radio postaji Imotski, da će već slijedeći tjedan predložiti Vladi otvaranje novog konzervatorskog odijela svoga ministarstva u Imotskom, dodatno je podignula pozitivne tenzije u Imotskom. Očito, slažu se svi, nedavna posjeta premjera Sanadera Imotskom, već ima svoje odjeke. Naime, ministar Biškupić izjavio je da će se u Imotskom otvoriti Konzervatorski odjel za očuvanje i zaštitu ruralne arhitekture Dalmatinskog zaleđa.

-Već sam i konzultirao imotskog gradonačelnika koji je obećao osigurati prostore za rad Ureda. U njemu bi radili visokoobrazovani stručnjaci, arheolozi, profesori povijesti umjetnosti, sve u svemu otvorilo bi se pet - šest novih radnih mjesta. Dakako da Imoćani u tome imaju prednost, izjavio je ministar Biškupić.

Novi konzervatorski odjel, čija bi središnjica bio već postojeći Ured u Splitu, pokrivao bi područje Dalmatinske zagore od Sinja, preko Imotskog do Vrgorca i bavio bi se očuvanjem, boljom zaštitom i skrbi za ruralnu arhitekturu.

Ovaj potez Ministarstva kulture, svakako je i na tragu nedavne izjave ministra Biškupića u kojoj upozorava pučanstvo ruralnih područja Dalmatinskog zaleđa, da ne prodaju svoje stare pradjedovske kuće koje se same za sebe spomenik kulture življenja i koje su pravi izazov za turiste.

Izborom Imotskog za otvaranje Konzervatorskog odjela dobro će doći i našem Zavičajnom muzeju, jer bi upravo djelatnici budućeg Ureda mogli brzo intervenirati na zaštiti naše kamenite baštine, koja se svakim danom sve više devastira, izjavila nam je kustosica Zavičajnog muzeja u Imotskom prof. Snježana Tonković.

Nakon skoro punih 20 godina imotski dramski amateri imali su svoju kazališnu premijeru.

Još od zlatnih vremena imotskog kazališnog amaterizma s početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća,koji je predvodio poznati glumac Ilija Zovko, nije se sustavno radilo s inače,nadarenim imotskim dramskim amaterima.

Nešto prije više od dva mjeseca Udruga kazališnih amatera Anima V započela je s pripremom Brešanovog Hamleta u selu Mrduša Donja. Nakon svakodnevnih proba, u četvrtak navečer održana je i premjerna izvedba. Nekoliko stotina Imoćana, dugotrajnim pljeskom pozdravilo je izvedbu svojih sugrađana amatera. Jedinstvena je ocjena da su uz redateljsku palicu Nikše Leke imotski amateri odigrali u maniri profesionalaca. Posebno iznenađenje bio je nastup Tome Vidoševića anonimnog mladog glumaca koji je ulogu Hamleta/Amleta/ odigrao vrhunski. Njemu uz bok, dakako već prokušani amaterski glumci Ivica Bekavac, Zoran Mustapić, Ante Šućur. Marija Kukulj, ali i Ivan Maršić, Petar Mustapić, Ljubomir Žužul, te Nena Martinović, Dubravko Šumanović i drugi.

Kada su prije tri godine entuzijasti u KUD Seljačka sloga iz Vinjana Donjih, koji čuvaju folklornu imotsku baštinu, organizirali prvu smotru folklora, nitko se i nije nadao da će samo dvije godine poslije upravo takva smotra postati nadaleko poznata. Upravo u sklopu ovogodišnjih Dana Ante Bruna Bušića, održana je treća međunarodna smotra folklornih skupina iz Hrvatske i susjedne BiH. U Vinjane su tako došli folkloraši iz Maglaja, nekoliko skupina iz Slavonije, Dalmatinske Zagore, Zapadne Hercegovine. Više od 300 sudionika, plesalo je i pjevalo i bio je to zapravo pravi praznik baštinskih navada.

Posebna impresivna bila je promenada svih sudionika ulicama Imotskog. Među njima najviše pozornosti izazvali su dječaci i djevojčice iz imotskog Dječjeg vrtića obučeni u Imotsku narodnu nošnju.

U samim Vinjanima Donjim do kasno u noć plesale su folklorne skupine, na zadovoljstvo velikog broja posjetitelja.

-Znam da su mnogi gledali sa skepsom na naš pokušaj da svake godine u Vinjane Donje dovedemo razne folklorne skupine. No sada smo sve razuvjerili. Već dogodine bit će to folklorni festival koji će po broju sudionika nadmašiti mnoge slične u Hrvatskoj, s ponosom nam je izjavio glavni organizator Smotre folkloraša Boris Kukulj.

Deveti Kazališni susreti «Glumci u Zagvozdu», kulturno zabavna manifestacija koja je već stekla reputaciju kultnog svehrvatskog druženja glumaca i publike, i ovoga ljeta će biti itekako sadržajni. Pitoreskni Zagvozd ispod vrleti Biokove, ugostit će samu kremu Hrvatskog glumišta, ali i zvijezde folklorne i estradne scene, Kako nam je rekao glumac Vedran Mlikota, Alfa i Omega susreta, brojni ljubitelji kazališnih daski imat će priliku već na otvaranju Susreta vidjeti komediju Vida Baloga „Cigle svete Elizabete“.

-Svečano otvaranje 1.srpnja obilježit će se spektaklom u samom Zagvozdu u kojem će sudjelovati prvaci Hrvatske HPO Gradska glazba Imotski, pedesetak Halobajskih lončara, mažoretkinje iz Sinja otvorit će se izložba karikatura Davora Štambuka „Vinski dramolet“,te još mnogo toga, izjavio nam je Vedran Mlikota.

U programu Kazališnih susreta koji će potrajati sve do 20.kolovoza u Zagvozdu će se naći Dragutin Tadijanović, Vanja Drach, Zijad Sokolović, ali i Nina Badrić, Tedi Spalato, ansambl Lado, tamburaški orkestar HRT-a, te mnogi glumci i estradnjaci.

Po svemu sudeći brojni gledatelji iz Imotske krajine, ali i naše Županije uživat će punih 50 dana u programima, na kojima bi im pozavidjele i daleko veće sredine.

Spuštena je zastava 11.Festivala mandolinskih orkestara „Mandolina Imota“ u Imotskom. Ako je itko zadovoljan ovogodišnjim Festivalom, to su zasigurno domaćini. U prvom redu zbog bezbrojnih pohvala svih sudionika za izuzetnu organizaciju i gostoprimstvo, ali i zbog činjenice da je domaći mandolinski orkestar osvojio čak tri nagrade. Treću u nastupu mandolinskih orkestara, drugu u nastupu komornih sastava, te osvajanjem Priznanja Marin Katunarić za izvođenje nove skladbe.

Stručni ocjenjivački sud koji je predvodio dr.Tonči Šitin, prof.Mirjana Sirišćević i prof.Miroslav Lončar, donijeli su i jednu novinu na Festivalu. Naime, svojom stručnom procjenom, odlučili su uručiti i Grand prix nagradu. Po prvi put u jedanaest godina to visoko priznanje za izvedbu u konkurenciji komorskih sastava dobio je kvartet“Godišnja doba“ iz Sofije/Bugarska/. Inače, komorni sastav „Stiv Naumov“ iz Bitole-Makedonija osvojio je Statuu sv.Cecilije rad kipara Branka Šućura kao prvi sastav u konkurenciji komornih sastava. Drugi je komorni sastav „Imota“ iz Imotskog ,a treći sastav „Zora“ iz Struge Gorica iz Bosni i Hercegovine.

Statuu Mandoliniste rad akademskog kipara Kažimira Hraste kao najbolji orkestar zaslužio je Mandolinski orkestar „Sloga „ iz Zagreba. Drugi je mandolinski orkestar „Juraj Lončarić“ iz Hrženice, dok su treće mjesto podijelili Mandolinski orkestar „Imotski“ i „Krešimir“ iz Šibenika.

U subotu na Večeri novih skladbi nagradu Priznanje Marin Katunarić, uvjerljivo su osvojili domaćini Imoćani. Njihov mandolinski orkestar majstorski je odsvirao skladbu Nikše Njirića Varijacije na temu Ne dirajte mi ravnicu. Priznanje Marin Katunarić došao je tako u prave ruke i razgalio srca mnogobrojne publike. Festival je završen koncertom orkestra „Sloga iz Zagreba“.

Očekivalo se istina i veći broj mandolinskih sastava poput poznatih Ad libitum iz Solina ili Sanctus Domnio iz Splita, te mandolinista iz Slovenije. No, sve u svemu i ovaj Festival je pokazao svu opravdanost svoga postojanja.

Hrvatski puhački orkestar Gradska glazba Imotski potpisat će ovih dana ugovor s izdavačkom kućom Menart iz Zagreba, oko izdavanje i plasmana njihovog novog CD-Glazba s Modrog jezera 2. Taj CD u svom promotivnom obliku izišao je još krajem prošle godine.

-Sada će Menart ne samo izdati novi CD u komercijalnom paketu, već će ga plasirati na diskografsko tržište Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zapravo njihovi stručnjaci osjetili su da je materijal koji mi sviramo, nešto sasvim novo u glazbenoj ponudi, izjavio nam je prof. Ivan Glibota-Crni kapelnik HPO-Gradske glazbe.

Iz neslužbenih glazbenih izvora doznajemo da bi novi CD imotskih glazbara moga biti nominiran i za Porina.

Kada je već riječ o imotskoj glazbi, spomenimo da su oni dobili i jednu vrijednu donaciju. Naime, braća Ivan i Ante Delipetar rodom iz Vinjana Gornjih darovali su im 60 mantila za njihove službene nastupe.

Pravi uvod u Božićno imotsko ozračje, po tradiciji su u nedjelju svojim sugrađanima podarili članovi HPO Gradske glazbe Imotski, jednog od najboljih puhačkih orkestara u Hrvatskoj na tradicionalnom Božićnom koncertu u župnoj crkvi svetoga Frane.

Prigodnim Božićnim napjevima, ali i skladbama klasika poput Strausa, Rozsa i drugih, imotski glazbari pod ravnanjem maestra prof.Ivana Glibote, oduševili su brojne Imoćane.

Ovaj nastup imotskih glazbara, ustvari je i uvertira velikog svečarskog koncerta što će se 29.prosinca održati u velikoj kino dvorani u Imotskom. Povod toga kocerta svakako je zanimljiv. Naime HPO Gradska glazba Imotski obilježava 135 godina postojanja, ali i promovira svoj drugi CD pod nazivom Glazba s Modrog jezera 2. Četrnaest skladbi vrhunskih svjetskih glazbenika, klasika, rock skladatelja naći će se na novom CD-u. Posebno treba istaći i promociju prvog Imotskog marša, „Moj Imotski“svojevrsne himne grada Imotskom, skladatelja prof.Ivana Glibote Crnog.

Imotska glazbena scena dobila je odnedavno glazbeni sastav, jedinstven po mnogočemu i u Hrvatskom glazbenom okružju. Naime, sedam mladih glazbenika sve odreda članovi HPO Gradske glazbe Imotski, jednog od najboljih puhačkih orkestara u Hrvatskoj, osnovali su Brass band „Imotski“. Ništa čudno, da u tom sastavu najstariji član nema još ni 17 i po godina, a repertoar im zadire u davne pedesete i šesdesete godine prošlog stoljeća. Zapravo, sviraju sve od Dixsilanda do funkya, a današnji moderni glazbeni trendovi uopće ih ne zanimaju. Hrvoje Vučemilović, Ljubomir Glibota i Luka Simić na trubi, Stipe Petyo na trombonu, Lovre Livajić na saxsofonu, Josip Tomas na trublji i Boško Ćosić na bubnjevima, preko noći su postali glazbeni hit u svome gradu.

-Sve su to odreda dečki koji pohađaju ili su završili Glazbenu školu u Imotskom, sviraju u Gradskoj glazbi, i ovo što i kako sviraju, s punom odgovornošću tvrdim, nema nitko u Hrvatskoj, riječi su kapelnika Imotske glazbe prof.Ivana Glibote-Crnog.

Mladi glazbenici sami pišu aranžmane, nekada, ali i danas poznatih svjetskih hitova, prilagođavajući ih svojim limenim instrumentima.

„Just a gigolo“od Lea Casuccia, legendarna skladba “ Kad sveci marširaju“, Pick up the pieces“Everage White banda, Teqila, Proud Marry, Tine Turner, potom stvari Deep Purplea, samo su neki od glazbenih stilova koji ih zanimaju. No, ono što ovaj nesvakidašnji glazbeni izričaj iz Imotskog čini posebno zanimljivim, jeste činjenica da na njihove nastupe u kafiću „Velvet“u Imotskom hrle mladi i stari uživajući u glazbi koju su obožavali njihovi djedovi.

Svoj prvi javni i službeni nastup Brass band „Imotski“ imat će 14.prosinca na promociji tematskog kalendara „Imotsko Modro oko“u dvorani Otvorenog pučkog učilišta u Imotskom.

Inicijativa novog vodstva Otvorenog Pučkog učilišta ,da na zajedničkom sastanku svih onih koji nešto znače u kulturi Imotskog i Imotske krajine, iznađu nove modele kulturnih i zabavnih sadržaja u narednom razdoblju, pala je na plodno tlo. Naime, u dvorani Pučkog učilišta okupio se veliki broj imotskih „kulturnjaka“ iz Imotskog, Vinjana, Runovića, Prološca i drugih mjesta Imotske krajine. No,očito da je višegodišnja pauza i zanemarivanje sposobnosti imotskih kulturnih kreativaca, ipak bio preveliki teret sastanka. Naime, u beskonačnim diskusijama iscrpljivali su se dokazujući da nam mnogo toga „šlepa“ kada je u pitanju kvalitetna kulturno-zabavna ponuda. Tako su se čule opravdane primjedbe na nedostatak prostora, za okupljanje, slabo ili nikakvo financiranje kulturnih udruga, ili pak konkretnih programa, te velika pauza između pojedinih kulturnih manifestacija.

Sve u svemu, dogovoreno je da se Pučkom otvorenom učilištu dostave konkretni programi raznih zainteresiranih sekcija, grupa, pojedinaca, udruga, koji će se onda ocjenjivati i po tome i pratiti financijski. Ipak bitno je jedno, a to je da se krenulo s jednim ozbiljnim radom u Imotskoj kulturi.

Spomen obilježje baladi Hasanaginica, kao takvo jedinstveno u svijetu, bit će postavljeno na jugozapadnim obroncima imotskog Modrog jezera, gdje se prema predaji nalazi i grob te poznate žene.

Inicijativni odbor na čijem je čelu dr. Mijo Milas, vrsni poznavatelj prilika u Imotskoj krajini za vrijeme i nakon turske okupacije, posebno kada je u pitanju nastanak nadaleko poznate balade o Hasanaginici, već je održao i svoj prvi radni sastanak. Predstavnici Grada Imotskog dogradonačelnik Luka Kolovrat, te Nikša Leko, član Poglavarstva zadužen za kulturu i spomeničku baštinu, izrazili su punu podršku projektu postavljanja spomen obilježja, koji bi se itekako lijepo uklopio u najavljenu obnovu prilaza i zaštite imotskog Modrog jezera.

-Neobično mi je drago što se Grad Imotski tako svesrdno uključio u ovaj projekt, koji će, u to sam duboko uvjeren, Imotskom mnogo donijeti u pogledu posjete mnogobrojnih turističkih poklonika. Baladu Hasanaginica koja je nastala na ovim našim prostorima, preveli su i Alberto Fortis, Goethe, Puškin, te još mnogi književni velikani svijeta. Balada koja govori o majci i ženi privrženoj djeci i obitelji, obišla je svijet. Zar jednom nijemcu, jednom talijanu, rusu, japancu, ne bi bilo drago vidjeti gdje je pokopana ta žena, te da na svome jeziku pročita stihove iz te balade. Vjerujem da bi uz primjernu realizaciju spomenutog projekta, te uz ljepotu i jedinstvenosti imotskih prirodnih ljepota Modrog i Crvenog jezera, ovaj grad imao itekakve koristi, izjavio je dr. Mijo Milas, nakon obilaska mjesta gdje bi se izradilo spomen obilježje.

Iako će stručne osobe u svim segmentima izgradnje spomen obilježja baladi Hasanaginica dati svoju konačnu riječ, već sada se može govoriti o tome kako bi u autentične prirodne stijene uz rubove Modrog jezera u okružju groba Hasanaginice, na posebnim pločama na nekoliko svjetskih jezika bile ugravirane riječi iz balade, uz potpise slavnog Goethea, Puškina i drugih.

Kada se ovom projektu pridoda i kvalitetna marketinška obrada, svakako da bi Imotski mogao o toga imati itekakvu korist.

Druga Međunarodna smotra folklora koja je ove godine organizirana kao dio programa Dana Ante Bruna Bušića u Vinjanima Donjim, okupila je čak trinaest folklornih skupina iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Folklorne grupe i društva iz Podsvilajskih sela, Ogorja, Muća, Splita, Grebaštice, Brodskog Stupnika kod Đakova, Otok kod Sinja ,potom Tomislavgrada, Zenice, Gruda, domaćini «Seljačka sloga» iz Vinjana ,zajedno više od tristo sudionika učinili su ovu drugu po redu međunarodnu smotru u Vinjanima Donjim izuzetnom.

Prvo su svi sudionici svojim izvornim narodnim nošnjama napravili defile imotskim ulicama, potom od zaseoka Topići do središnje pozornice na sportskom centru u Vinjanima Donjim. Uslijedilo je postrojavanje folklornih skupina i onda i njihovi pojedinačni nastupi koje je pratilo više od dvije tisuće posjetitelja.

Čule su se tamburice i pjesme ravne Slavonije, ali i gange Podsvilajskih sela, baš kao i gange i gusle iz Ružića u općini Grude, te izvorni folklor iz Zenice.

Svi sudionici, izrazili su svoje veliko zadovoljstvo gostoprimstvom vrijednog organizatora folklornog društva «Seljačka sloga».

-Nadam se da smo dostojno organizirali ovu međunarodnu smotru. Sada nakon svega i nakon obećanja svih sudionika da će i dogodine doći u Vinjaneti meni i mojim sumještanima to daje snagu da s još većim žarom radimo na očuvanju baštinskih običaja u Vinjanima, ali i da se još bolje pripremimo za treću smotru dogodine ,riječi su voditelja HKUD Seljačka sloga Borisa Kukulja.

Inače sama organizacija ove smotre, baš kao i organizacija cijelog programa Dana Ante BRuna Bušića bila je uistinu na zavidnoj razini. Svaka čast Vinjančani!

U Imotskom su svečano otvorena još jedna "Imotska sila". Također, ovog puta u novim prostorima - u dvorištu "Kolombanove kuće". Gledateljima su se predstavili članovi HNK Osijek s dramom Milana Begovića "Bez trećeg", redatelja Velimira Čokljata.

Na Desetom jubilarnom natjecanju mladih glazbenika Jadrana koje se pod nazivom Daleki akordi održalo proteklog vikenda u Splitu, učenici Imotske Osnovne glazbene škole Dr. fra Ivan Glibotić, ponovno su postigli izvanredne rezultate.

Prve nagrade u jakoj konkurenciji osvojili su Ljubomir Glibota - trublja u C-kategoriji, pod mentorstvom prof. Ivana Glibote, te Vatroslav Čelan u klarinetu B-kategorija, pod vodstvom nastavnika prof. Jure Šabana-Stanića.

Druge nagrade osvojili su Jelena Budimir-flauta u A kategoriji, nastavnik prof. Marijana Boras, zatim trubljači Zvonimir Lubina u A i Luka Stanić u B kategoriji, pod menorstvom prof. Darka Rimca.

Treće nagrade osvojili su Mate Šabić - trombon u A kategoriji, nastavnik prof. Ivan Glibota, na flauti Marija Jelavić u A kategoriji, Lucija Milinović u B kategoriji i Mateja Bekavac u C kategoriji. - nastavnica prof.Marijana Boras. Također mladi Lovro Livajić osvojio je treće mjesto u sasofonu C kategorija pod mentorstvom prof.Jure Šabana-Stanića. Učenike su na glasoviru pratili Alenka Milano i Augustin Šimat.

Mladi Vatroslav Čelan je zahvaljujući najvećem broju osvojenih bodova u svojoj kategoriji, svirao i na završnom koncertu, održanom odmah po završetku natjecanja što je još jedna potvrda iznimne nadarenosti mladih imotskih glazbenika.

Podizanjem državne i zastave Mandolina Imota, kod Gradske fontane, u četvrtak navečer u Imotskom je i službeno otvoren Deseti jubilarni Hrvatski festival mandolinista –Mandolina Imota. U ime pokrovitelja Ministarstva kulture, Splitsko Dalmatinske županije i Grada Imotskog, Festival su otvorili maestro Ante Vujević, dr.Ante Vučemilović i Ivo Šućur.

Nakon toga održana je i prva natjecateljska večer komornih mandolinskih sastava u kojoj su sudjelovali komorni sastavi «Zora» iz Struga-Gorice iz Bosne i Hercegovine, duo Ivanišević-Andrijašević iz Makarske, mandolinski kvartet «Egzodus» iz Šibenika, mandolinski komorni sastav «Imotski» iz Imotskog , te komorni mandolinski kvartet «Godišnje doba» iz Sofije-Bugarska.

Stručni ocjenjivački sud u kojem su bili dr. Tonći Šitin kao predsjednik, maestro Branko Strac i Natalija Balyk, prvu nagradu statuu «Kamena mandolina « dodijelili su Bugarskom mandolinskom kvartetu Godišnja doba. Druga nagrada odnosno pismeno priznanje pripalo je komornom sastavu «Imotski», a treće mjesto i pismeno priznanje dodijeljeno je kvartetu «Egzodus» iz Šibenika.

Deseti jubilarni Hrvatski festival mandolinista «Mandolina Imota», okupit će ove godine u Imotskom ponajbolje mandolinske orkestre iz mnogih zemalja Europe. Prošle godine kada su na Festivalu nastupili mandolinisti iz Švicarske, Bosne i Hercegovine i Makedonije organizator Festivala ni slutio nije da će već tada internacionalni Festival, ove godine dobiti i na masovnosti i kvaliteti.

Tako će od 26.-29.svibnja u Imotski doći mandolinski orkestri iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, te dakako ponajbolji mandolinisti iz Hrvatske.

U predprogramu Festivala nastupit će klapa Cambi, duo gitara Klasinc-Lončar , mješoviti zbora Grada Omiša te duo Balyk s harmonikom i ruskom mandolinom.

Svečano otvaranje Festivala je kod Gradske fontane 26.svibnja, a nakon toga je i prvi službeni natjecateljski dio-natjecanje komornih sastava. Prvi pred Imoćane i ocjenjivački sud izlazi komorni sastav «Zora» iz Struge-Gorica iz Bosne i Hercegovine, potom duo Ivanišević-Andrijašević iz Makarske, Mandolinski kvartet iz Šibenika, komorni sastav «Imotski», Gradski mandolinski orkestar «Ad libitum» iz Solina, te kvartet «Godišnje doba « iz Bugarske.

Večer orkestara 27. svibnja ponudit će zvukove mandoline Mandolinskog orkestra iz Makarske, potom »Glorie» iz Siska, orkestara Sveti Nikola iz istoimenog grada u Makedoniji, »Sloge» iz Zagreba, Gradskog mandolinskog društva «Sanctus Domnio» iz Splita, iz Makedonije orkestar Stiv Naumov iz Bitole, Orkestar mandolinista iz Ljubljane. Dan kasnije u najzanimljivijem programu, onom novih skladbi nastupit će:

Mandolinski sastav «Stiv Naumov» s skladbom «Tko je Eva» autora Miroslava Lončara, »Scherzo» Nikše Njirića izvodit će «Sloga» iz Zagreba, »Zahvaljujemo Bogu» Ljube Kuntarića za orgulje i orkestar izvode mandolinisti orkestra iz Imotskog uz solistu Marijana Đuzela, dok će skladbu «Biševo» Pavla Sviličića izvesti Sanctus Domnio iz Splita. Skladbu Done mamino, Kirila Trajkovskog izvode njegovi sunarodnjaci orkestar Sveti Nikola, »Gramanu» Tomislava Kalebića izvodi Ad libitum iz Solina. Orkestar «Krešimir»iz Šibenika izvodi skladbu Tamburaši, a kao posljednji nastupaju gosti iz Ljubljane skladbom Rustica Nike Omana.

U nedjelju je i svečano zatvaranje Festivala slobodnim nastupima gostiju iz Slovenije i Makedonije.

Inače pokrovitelj ovogodišnjeg Desetog jubiloarnog festivala je Ministarstvo kulture, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Imotski, a glavi organizator Hrvatsko mandolinsko društvo «Mandolina Imota» iz Imotskog.

Prva obljetnica smrti poznatog imotskog pjesnika, književnika i nadasve dragog čovjeka Jure Ujevića obilježena je u prostorima Ekonomske škole i Gimnazije u Imotskom prigodnim recitalom. Zahvaljujući profesoricama Mari i Marijani Pezo, prof.Ivanu Jurošu, te učenicima ovih škola, izveden je prigodni recital sastavljen od pjesničkih ostvarenja prof.Jure Ujevića.

-Juru tek sada upoznajemo, baš kao i njegova djela izjavio je u uvodnom slovu prof, Juroš, a učenici i prof.Mara Pezo skladno su pročitali dijelove Jurine poezije.

Jure Ujević izdao je nekoliko zbirka pjesama, proze, humoretskih napisa, a svojim pristupom kulturi, prenošenju svojih stihova čitateljima, bio je uistinu jedinstvena pojava.

Zato je i ovaj recital imotskih učenika, koji je u vrtlog naše živahne svakodnevice unio spoznaju da smo u Imotskom imali čast živjeti s jednim dragim čovjekom i vrsnim poetom svakako dobrodošao i hvale vrijedan.

Učenik osmog razreda osnovne škole „Stjepana Radića“ iz Imotskog, te polaznik šestog razreda Osnovne glazbene škole dr. fra. Ivan Glibotić, Marijan Đuzel, prvi je Imoćanin koji je imao solistički koncert na klaviru u Pinakoteci Franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja u Splitu. U tom prestižnom glazbenom prostoru, gdje je koncert primjerice imala i jedna Pavica Gvozdić, pred više od 200 posjetitelja, a mnogi od njih stajali su na nogama, nesumnjivo veliki glazbeni talent iz Imotskog u jednom je dahu izveo djela poznatih svjetskih majstora E.Griega, M.Moszkowskog, J.S. Bacha, L.van Beethovena, F.Chopina i B,Bjelinskog .

Ono što posebno impresionira, jesu i prve kritike koncerta, posebno od stručnjaka koji s zanimanjem i pod povećalom prate svaki nastup u Pinakoteci.

-Ovo što je izveo Vaš Marijan Đuzel nešto je što u Pinakoteci nije viđeno, javno nam je izjavila Dajana Radelić iz Hrvatske glazbene mladeži Split, inače organizatora koncerta. Koncert je bio već jednom odgođen zbog lošeg vremena u prošli utorak, i mislili smo da će prvi nastup tog dječaka iz Imotskog proći relativno nezapaženo. No, nažalost morali smo ispred dvorane ostaviti pedesetak posjetitelja jer više nije bilo mjesta. Kada je mali Đuzel u jednom dahu odsvirao skladbe iz programa, tijekom sviranja bio je pravi muk. Muha se čula nije..Kada je završio i naklonio se publici, prolomio se gromoglasni pljesak. Tri puta su ga vraćali na pozornicu, tražili čak i „biss“ što je primjerno samo vrhunskim majstorima glasovira. Divno je to što imate u Imoskom izjavila nam je Dijana Radelić. Mogu istaći da će to biti vrhunski pijanist.

Toliko o Marijanovom prvom solističkom nastupu u Splitu. Imao je Marijan nastupe i u Makarskoj, Dubrovniku, Drnišu, Osijeku i Imotskom, no ovaj u Splitu zasjenio je sve.

Inače mladi imotski glazbenik rodio se 30.travnja 1990. u Imotskom. Kao glavni predmet u glazbenoj školi pohađa glasovir u klasi nastavnice Alenke Milano, koja je umnogome zaslužna za izniman napredak Marijana. U HPO Gradskoj glazbi svira rog, a do sada je osvajao mnoge nagrade na natjecanjima Daleki akordi 2002. i 2994.godine u Splitu.

Čestitke mladom Marijanu, uz napomenu da ćemo budno pratiti njegov glazbeni uspon.

U Slivnu, u župnoj Crkvi Presvetog Trojstva, predstavljen je Zbornik radova «Slivno» u prigodi 250. obljetnice Crkve Presvetoga Trojstva. Nakladnik je Župni ured Slivno, a tiskan je u «Školskoj knjizi». Zbornik je predstavio prof. Ivan Juroš, naglasivši kako je riječ o kulturnom događaju te da će se Zborniku vraćati svi koji budu istraživali i pisali o Slivnu.

Glavni urednik Zbornika je dr. fra Bruno Pezo koji je prilikom predstavljanja istaknuo da je «Zbornik zavjetni dar za zavičajni oltar». Odgovorni urednik ovog je župnik fra Tihomir Begić, a Zbornik je priredila za tisak Dragica Zelko Selak.

U Zborniku su svoje mjesto našle mnoge teme iz povijesti, demografskim kretanjima u Slivnu, gospodarstvu, vjerskim objektima, školstvu i kulturi, a sve to popraćeno velikim brojem fotografija u boji, grafikonima i preslikama starih katastarskih planova.

Otkriven grob Hasanaginice ?

Dr. Mijo Milas poznati imotski psihijatar i povjesničar, nakon višegodišnjeg istraživanja, po svemu sudeći na tragu je lociranja groba Hasanaginice, povijesne osobe po kojoj je nastala i svjetski poznata balada, do sada prevedena na više od 50 svjetskih jezika.

Dr. Milas je također, a nakon četverogodišnjeg predanog rada objavio i knjigu Asan - aginičin zavičaj, da bi sada slijedeći povijesne činjenice, ali i narodnu predaju, došao na trag senzacionalnog otkrića.

Od velike pomoći bio mi je i poznati profesor Ante Ujević, koji je u svojoj knjizi Imotska krajina, a koristeći dokumente i narodnu predaju locirao spomenuti grob, veli dr.Milas, koji ovih dana sprema i utemeljenje posebne stručne komisije u kojoj bi bili svi oni koji su na neki način pridonijeli očuvanju imotske baštine, a čiji bi zadatak bio podizanje spomen obilježja Hasanaginici simbolu majčinstva i ljubavi, ali nesumnjivo i najpoznatijoj imotskoj nevjesti.

-Zamislite, što je Imotski i Imotska krajina tim otkrićem dobila. Zamislite njemačkog turistu koji će čitati stih svoga Gethea na njezinom grobu, koji je među prvima preveo Hasanaginicu na njemački jezik, ili ruskog koji će vidjeti da je njegov slavni Puškin također preveo Asanaginicu. Da ne govorimo o japancima, englezima, francuzima, i svim ostalim narodima koji u svojim knjižnicama imaju baladu o Hasanaginici nastalu na Imotskim prostorima. Mislim da je to posebno s turističke prezentacije našeg Imotskog i Imotske krajine nešto uistinu impozantno, veli dr. Mijo Milas.

Valja spomenuti i povijesne činjenice vezane uz Hasanaginicu, kao i za povijest Imotske krajine. Prva povijesna osoba koja je nesumnjivo postojala za čitavo vrijeme turskog vladanja Imotskom krajinom, piše prof. Ante Ujević u svojoj knjizi Imotska krajina iz 1953.godine, jest Imotski kadija. Druga isto tako poznata osoba toga vremena je Hasan-aga Arapović, koji je imao pod svojom upravom nekoliko sela Imotske krajine, poput Župe, Zagvozda, Grabovca. On se spominje i na dužnosti zadvarskog dizdara. Na toj dužnosti je i poginuo nedaleko od Zadvarja 17.ožujka 1669.godine, baš na kraju Kandijskog rata.

Hasanaginičin brat Pintorović-beg živio je na Klisu do njegova pada 1648. godine i po predaji bio je zamjenik kliškog sandžaka. Hasan-aga je u borbi s rajom u tijeku Kandijskog rata ranjen u planini Biokovi oko 1646 godine. Tada, po narodnoj pjesmi teško ranjenog agu nije obišla žena. To ga je strahovito naljutilo i on je otjera. Hasanaginica pođe bratu na Klis. Međutim ubrzo dolazi ženidbena ponuda imotskog kadije i prolazak svatova za Imotski, preko Zadvarja, odnosno preko Zagvozda, gdje je bila kula Hasan-agina. Prolazeći mimo kule Hasanaginica je zatražila da je pokriju dugim pokrivačem da ne vidi sirotice svoje. Što se tom prilikom dogodilo, znademo iz narodne pjesme.

Pored dviju povijesnih osoba ove pjesme, Hasan-age Arapovića i Imotskog kadije, teško je utvrditi koliko je ostali sadržaj pjesme protkan povijesnom istinom, a koliko ju je narodna mašta iskitila. Međutim narod je oduvijek pokazivao na gomilama jugozapadno od Modrog jezera u gaju obraslom borovinom grob u kojem počiva Hasanaginica, piše dr.Ante Ujević.

Upravo tim se i vodio dr. Milas koji je samozatajno uz pomoć svojih najbližih suradnika nakon višegodišnjeg istraživanja locirao spomenuti grob.

Divna je to sada prilika da se Imotski podizanjem spomen obilježja i skromnim uređenjem njegova okružja na lokaciji uz sam jugozapadni rub Modrog jezera s kojega puca predivni pogled na modru jezersku vodu, ali isto tako i na utvrdu Topana, te na veliki dio Imotskog polja i sela u njegovom okružju, na planinu Biokovu, predstavi turističkoj klijenteli iz svijeta oduvijek žednoj obilasku povijesnih atrakcija.